Đorđe Pribičević

Đorđe Pribičević rođen je 1931. godine u Bosanskom Novom u Bosni i Hercegovini. Osnovnu školu završio je u rodnom mjestu i Crikvenici, a gimnaziju u Banja Luci i Zagrebu. Studij prava završio je 1955. godine na Pravnom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu. Na Ekonomskom fakultetu u Zagrebu doktorirao je 1978. godine obranivši disertaciju pod naslovom „Privredna reforma u SSSR-u“.

Početkom 1957. godine zaposlio se kao pripravnik atašea u Državnom sekretarijatu za vanjske poslove u Beogradu.  Po povratku u Zagreb, od 1960. do 1961.  zapošljava se kao advokatski pripravnik kod dr. Aurela Krstulovića i na Općinskom sudu I, a zatim kao referent vanjske trgovine u poduzeću „Rudar“ u Zagrebu. Od 1961. godine predaje kao kao asistent iz predmeta „Politička ekonomija“ na Pravnom fakultetu u Zagrebu, a dvije godine kasnije izabran je za predavača u dopunskom radnom odnosu, te od 1967. godine u stalnom radnom odnosu iz predmeta „Osnove ekonomike“ na Elektrotehničkom fakultetu u Zagrebu. Istovremeno je, od 1966. do 1969. godine, predavao kao honorarni predavač predmeta „Osnove političke ekonomije“ na Filozofskom fakultetu u Zagrebu. Akademske 1967/68. godine izabran je za predavača u dopunskom radnom odnosu, a 1969. godine za višeg predavača u stalnom radnom odnosu iz predmeta „Međunarodna ekonomija“ na Visokoj školi za vanjsku trgovinu u Zagrebu, gdje je predavao i predmete „Teorija tržišta i cijena“ i „Osnove ekonomske politike“, a 1970/71. i predmet „Privredni razvoj“. Za izvanrednog profesora iz predmeta „Teorija tržišta i cijena“ na Fakultetu za vanjsku trgovinu u Zagrebu izabran je 1978. godine. Sljedeće godine počinje predavati i predmet „Ekonomika Jugoslavije“. Predavao je na postdiplomskom studiju „Ekonomike i tehnike automatizacije“ organiziranom od Ekonomskog i Elektrotehničkog fakulteta, na postdiplomskim studijima „Nabava i prodaja“ Ekonomskog fakulteta te „Ekonomika vanjske trgovine SFRJ“ i  „Poslovno upravljanje u udruženom radu“ Fakulteta za vanjsku trgovinu. Od 1969. godine povremeno je sudjelovao u Radu Centra za društvena istraživanja Predsjedništva SKJ u Beogradu. U po jednom izbornom mandatu bio je član Savjeta Elektrotehničkog fakulteta u Zagrebu, Savjeta Visoke škole za vanjsku trgovinu, rukovoditelj i član brojnih komisija Visoke škole, odnosno Fakulteta za vanjsku trgovinu, predsjednik Bibliotečnog odbora Ekonomskog fakulteta od 1980. do 1981. godine itd. Od 1980. do 1982. godine bio je prodekan za organizaciju i razvoj Fakulteta za vanjsku trgovinu, te rukovodio udruživanje Fakulteta za vanjsku trgovinu i Ekonomskog fakulteta.

Dr. Pribičević bio je član Gospodarskog savjeta Vlade Republike Hrvatske, od 1994. do 1996. posebni savjetnik Predsjednika RH, član Sveučilišne skupštine u razdoblju od 1990. do 1992. godine i predsjednik Odbora za organizaciju i razvoj ove Skupštine. Za vrijeme obnašanja dužnosti izvanrednog i opunomoćenog veleposlanika Republike Hrvatske u Ateni, Helenska Republika (Grčka) od 1997. godine privremeno je prestao s radom na Ekonomskom fakultetu. Bio je član predsjedništva Hrvatskog vijeća u Zagrebu te član Upravnog odbora Evropskog doma u Zagrebu.

Bio je član Hrvatskog društva ekonomista i Društva hrvatsko-japanskog prijateljstva.

Govorio je francuski, engleski i ruski jezik, te se služio njemačkim i talijanskim jezikom.

(Pripremila: Z. U. B.)

VAŽNIJA DJELA:

Pribičević, Đ. (1969.), Teorija tržišta i cijena, Zagreb: Visoka škola za vanjsku trgovinu.

Pribičević, Đ. (1995.), Tranzicija i multidisciplinarnost u društvenim znanostima, Ekonomski pregled, 47(11/12), 757-799.

Pribičević, Đ. (1992.), Friedrich August Hayek (1899-1992), Encyclopaedia moderna, 133(39), 453-463.

Pribičević, Đ. (1996.), Globalizacija i nacionalna individualizacija u suvremenom svijetu, Politička misao, 33 (4), 162-168.

Pribičević, Đ. et al (1990.), Poduzetništvo : teorija, politika, praksa, Zagreb: Privredni vjesnik.

Pribičević, Đ. et al (1991.), Poslovni rječnik, Zagreb: Masmedia.

Pribičević, Đ. (1992.), Republika Hrvatska, Srednja i Istočna Evropa, Encyclopaedia moderna, 13(1), 115-119.

Pribičević, Đ. (1990.), Vlasnička transformacija državne, odnosno društvene imovine u dosadašnjim socijalističkim zemljama, Kulturni radnik, 43(6), 61-78.

OSTALI IZVORI:

Pribičević, Đ. (2021.), Hrvatska enciklopedija, mrežno izdanje. Zagreb: Leksikografski zavod Miroslav Krleža, preuzeto 17. ožujka 2023.  s http://www.enciklopedija.hr/Natuknica.aspx?ID=50291

Golden marketing (1996.), Tko je tko u hrvatskom gospodarstvu, Zagreb: Golden marketing, 396.

CITIRANJE:

Ekonomski fakultet - Zagreb (2023.), Leksikon Ekonomskog fakulteta – Zagreb: Đorđe Pribičević, preuzeto [upisati datum preuzimanja] s https://sites.google.com/net.efzg.hr/lef/po%C4%8Detna/abecedarij/p/%C4%91or%C4%91e-pribi%C4%8Devi%C4%87