Branko Horvat

Hrvatski ekonomist, pedagog i političar Branko Horvat rođen je 24. 7. 1928. godine u Petrinji, a umro je 18. 12. 2003. godine u Zagrebu. Horvatov otac bio je poznati kirurg dr. Artur Horvat, zaslužan za izgradnju požeške bolnice, a majka Dolores, rođ. Stöhr bila je profesorica glasovira. Bio je oženjen sveučilišnom profesoricom na Filozofskom fakultetu u Zagrebu Rankom Peašinović, s kojom je imao dvije kćeri Branku i Olgu. Osnovnu i srednju školu (gimnaziju) pohađao je u Slavonskoj Požegi, a kao gimnazijalac s ocem 1944. godine odlazi u partizane. Nakon rata studirao je ekonomiju i filozofiju na Sveučilištu u Zagrebu, a diplomirao je na Ekonomskom fakultetu u Zagrebu 20. 12. 1951. godine. Na istom fakultetu je 6. 6. 1955. godine obranio disertaciju pod naslovom „Ekonomika jugoslavenske naftne privrede“, te time postao doktor ekonomskih nauka. Drugi doktorat stekao je 1959. godine na Manchester University s radom „Towards a Theory of Planned Economy“. U tom periodu usavršavao se i na London School of Economis, a od 1964.-1965. godine na američkom Harvardu i MIT-u kao stipendist Fordove fondacije.

Nakon diplomiranja radio je kao analitičar u zagrebačkom Institutu za naftu, zatim 1953./1954. kao asistent i znanstveni suradnik na Ekonomskom institutu u Zagrebu, a od 1955. u Saveznom zavodu za planiranje u Beogradu, uz čiju suglasnost te iste godine odlazi na studij u Englesku do 1958. godine. Povratkom iz Engleske postaje direktor Metodološkog odjeljenja Saveznog zavoda za planiranje, kojega je 1963. godine pretvorio u Jugoslavenski institut za ekonomska istraživanja (kasnije Institut ekonomskih nauka), a na kojem je osnovao prvi međunarodni poslijediplomski studij u SFRJ. U to vrijeme bio je član saveznog Privrednog savjeta, Savjeta za tržište cijena, ekonomski savjetnik vlade i predsjednika Jugoslavije, kao i ekonomski savjetnik Perua (1972., 1976.), Brazila (1974.), Bangladeša (1973.), te premijera Turske i Ukrajine. Bio je član jugoslavenske delegacije u Ujedinjenim narodima, a 1961. godine izabran je za predsjednika Komiteta za industrijalizaciju, u okviru kojeg osniva agenciju United Nations Industrialization and Development Organization (UNIDO). S nastavno-pedagoškim radom počeo je kao izvanredni profesor Univerziteta u Beogradu 1962./1963. godine. Diploma o habilitaciji izdana mu je 10. 5. 1960. od Ekonomskog fakulteta za rad pod nazivom Elementi teorije cijena planske privrede (pridavanje cijene faktorima proizvodnje), čime je stekao titulu naslovnog docenta. Godine 1965. postaje redovni profesor na Poslijediplomskoj školi Instituta za ekonomske nauke. Nezadovoljan novim statusom Jugoslavenskog instituta za ekonomska istraživanja daje ostavku 1970. godine i zapošljava se kao docent na Fakultetu za vanjsku trgovinu u Zagrebu, kasnije Ekonomskom fakultetu u Zagrebu. Za redovnog profesora na predmetu Ekonomska analiza izabran je 1975. godine, a u isto vrijeme bio je voditelj postdiplomskog studija Ekonomska analiza i planiranje. Na Visokoj školi za vanjsku trgovinu predavao je od 1974. godine na predmetu Kvantitativne metode ekonomske analize. U zvanje znanstvenog savjetnika izabran je 13. 11. 1974. godine, te je ponovno izabran 1985. godine. Na Ekonomskom fakultetu u Zagrebu radio je do odlaska u mirovinu 30. 9. 1992. godine. Počasna titula profesora emeritusa Sveučilišta u Zagrebu dodijeljena mu je 2003. godine. Osim ekonomske analize predavao je ekonomsku teoriju, ekonomski razvoj, komparativne ekonomske sisteme, privredno planiranje, političku ekonomiju socijalizma, ekonomsku teoriju, teoriju samoupravljanja i sociologiju. Predavao je na više od osamdeset sveučilišta i znanstvenih institucija u Europi, Sjevernoj Americi, Latinskoj Americi, Africi i Aziji, kao honorarni profesor na sveučilištima u Beogradu, Podgorici i Ljubljani, te kao gostujući profesor na sveučilištima University of Michigan, SAD (1968.), University of Florida, SAD (1970.), Univerisdad Catolica de Chile, Santiago (1972.), Stockholms univeristet, Švedska (1974.), UNESCO professor na University of Dar es Salaam, Tanzania (1975.) i Fulbright professor na Yale University, SAD. Bio je ugledni profesor na American University, Washington (1970., 1972. i 1974.) i na University of Notre Dame, SAD (1978.), te izvanredni profesor na Universite de Paris (1978.).

Osim Instituta ekonomskih nauka, Branko Horvat osnovao je Jugoslavensko udruženje za ekonometriju i organizacijske nauke u Beogradu, bio je jedan od osnivača i prvi sekretar Naučne sekcije SEJ, član Saveznog ekonomskog savjeta (1963.-1965.), savjetnik predsjednika Saveznog izvršnog vijeća (SIV) (1971.), predsjednik udruženja International Assoication for Economics of Self-Management, član uprave International Association for Research in Income and Wealth i Međunarodnog centra za istraživanje samoupravljanja u Parizu, bio je suosnivač i Društva za naučno uzdizanje studenata Zagrebačkog sveučilišta (1948.), osnivač i dugogodišnji urednik časopisa Ekonomska analiza (kasnije Economic Analysis and Worker's Management), član uredništva brojnih znanstvenih domaćih i inozemnih časopisa, član upravnih odbora nekoliko međunarodnih udruženja itd.

Horvat se politički angažirao pred raspad Jugoslavije, te početkom 1989. osniva Udruženje za jugoslavensku demokratsku inicijativu, koje se zalagalo za demokratsku transformaciju SFRJ. Početkom 1990.-tih osniva stranku Socijaldemokratska unija i postaje njenim predsjednikom. Stranka se zalagala za koncept pune demokratizacije na političkoj, društvenoj i ekonomskoj razini. Nakon umirovljenja 1992. godine uglavnom objavljuje u inozemstvu te surađuje na projektima, između ostalog i na Paktu o stabilnosti u Jugoistočnoj Europi. Na njegovu inicijativu 2002. godine osnovano je Znanstveno društvo ekonomista s ciljem okupljanja ekonomista te ostalih stručnjaka zainteresiranih za promicanje, razvitak i unapređivanje ekonomske znanosti, čiji je bio prvi predsjednik do smrti krajem 2003. godine.

Jedna od bitnih značajki Branka Horvata kao ekonomiste je vrlo široko polje njegovog interesa s jedne strane i uspješno objedinjen znanstveno-istraživački i nastavni rad s druge strane. Gotovo nema područja u ekonomskoj znanosti kojim se on nije bavio. Osim toga, bio je jedan od prvih koji je uveo primjenu matematičkih metoda i drugih sredstava moderne ekonomske analize u tadašnjoj ekonomiji. Isto tako, bio je povezan s realnim privrednim problemima, te je u svim fazama svog znanstvenog rada imao aktivan odnos prema privrednoj i društvenoj praksi, analizirao uzroke problema i ukazivao na moguća rješenja, o čemu svjedoči veliki broj objavljenih ogleda, članaka i pojedinačnih prigodnih reagiranja kasnije objedinjenih u knjizi Ekonomska nauka i narodna privreda, objavljenoj 1968. godine.

Dobitnik je brojnih nagrada i priznanja, od kojih se ističu nagrada za najbolji rad iz statistike koju mu je dodijelilo Statističko društvo iz Manchestera (1958.) i Nagrada 'Mijo Mirković' Ekonomskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu (1986.).

Branko Horvat objavio je 30-ak knjiga od kojih su mnoge prevođene na 17 jezika, te više od 250 članaka u domaćim i inozemnim časopisima. Radi oštrih kritika jugoslavenskog samoupravnog gospodarskog sustava prvo izdanje njegove knjige Politička ekonomija socijalizma izdano je 1982. godine u Americi na engleskom jeziku (The Political Economy of Socialism), te je proglašena knjigom godine u SAD-u. Za ovu knjigu ga je Američko društvo ekonomista 1983. godine nominiralo za Nobelovu nagradu za ekonomiju. Iako je ušao u najuži izbor nagrada je, na kraju, pripala Francuzu G. Debreu.

VAŽNIJA DJELA:

Horvat, B. (20017.), Dinamični gospodarski razvoj, Zagreb: Dom i svijet; Ekonomski fakultet.

Horvat, B. (2002.), Kakvu državu imamo, a kakvu državu trebamo?, Zagreb: Prometej.

Horvat, B. (2001.), Ogledi iz ekonomike privrednog planiranja, Beograd: Savezni sekretarijat za razvoj i nauku.

Horvat, B. (2000.), Ekonomska analiza, 3. dopunjeno izd ., Skopje: Magor.

Horvat, B. (1999.), The theory of international trade : an alternative approach, Basingstoke; London: Macmillan Press; New York: St. Martin's Press.

Horvat, B. ((1990.), Poduzetništvo i tržišna transformacija "društvenog" vlasništva, Zagreb: Institut za javne financije.

Horvat, B. (1989.), ABC jugoslavenskog socijalizma, Zagreb: Globus.

Horvat, B. Kosovsko pitanje, 2. dopunjeno izd., Zagreb: Globus.

Horvat, B. (1987.), Radna teorija cijena i neki drugi neriješeni problemi ekonomske teorije, Beograd: Rad.

Horvat, B. (1984.), Politička ekonomija socijalizma, Zagreb: Globus.

Horvat, B. (1982.), The Political Economy of Socialism, New York: Routledge.

Horvat, B. (1978.), Odabrane teme iz ekonomske analize III, Zagreb: Fakultet za vanjsku trgovinu.

Horvat, B. (1976.), Ekonomska politika stabilizacije, / Zagreb: Naprijed.

Horvat, B. (1976.), Odabrane teme iz ekonomske analize II, Zagreb: Fakultet za vanjsku trgovinu.

Horvat, B. (1969.), Privredni ciklusi u Jugoslaviji, Beograd: Institut ekonomskih nauka.

Horvat, B. (1968.), Ekonomska nauka i narodna privreda : ogledi i studije, Zagreb: Naprijed.

Horvat, B. (1962.), Ekonomski modeli, Zagreb: Ekonomski institut.

Horvat, B. (1962.), Međusektorska analiza, Zagreb: Narodne novine.

Horvat, B. (1961.), Ekonomska teorija planske privrede, Beograd: Kultura.

Horvat, B. (1954.), Ekonomika jugoslavenske naftne privrede : doktorska disertacija, Zagreb: vlastita naklada.

OSTALI IZVORI:

Horvat, B. (2021.), Hrvatska enciklopedija, mrežno izdanje. Leksikografski zavod Miroslav Krleža, preuzeto 16. siječnja 2023. s http://www.enciklopedija.hr/Natuknica.aspx?ID=26185

Vojnić, D. (2003.), Oproštajni govor na ispraćaju prof. dr. Branka Horvata u Zagrebu, preuzeto 16. siječnja 2023. s https://hrcak.srce.hr/file/22605

HDA (a. n.) Horvat, B., preuzeto 16. siječnja 2023. s http://arhinet.arhiv.hr/details.aspx?ItemId=3_20621

Arhiva Ekonomskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu

FOTOGRAFIJA:

Horvat, B. (2021.), Hrvatska enciklopedija, mrežno izdanje. Leksikografski zavod Miroslav Krleža, preuzeto 16. siječnja 2023. s http://www.enciklopedija.hr/Natuknica.aspx?ID=26185

CITIRANJE:

Ekonomski fakultet - Zagreb (2023.), Leksikon Ekonomskog fakulteta – Zagreb: Branko Horvat, preuzeto [upisati datum preuzimanja] s