Vladimir Serdar

Vladimir Sertić rođen je 1912. godine u Vinkovcima. Osnovnu školu i klasičnu gimnaziju završio je u Zagrebu, gdje je i diplomirao te doktorirao u Pravnom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu 1953. godine.

Po završetku studija posvetio se statistici. Deset godina je radio u praksi na statističkim poslovima u institutima za proučavanje gospodarstva i u Statističkom uredu SR Hrvatske u Zagrebu. Dok je bio direktor Ureda 1947. godine izabran je za docenta statistike u Ekonomskom fakultetu u Zagrebu i nakon toga 1950. za izvanrednog, a 1956. i za redovitog profesora. S tim zvanjem i s tog položaja otišao je 1976. godine u mirovinu. U zvanje professor emeritusa izabran je 1976. godine.

Došavši na Fakultet intenzivno se posvetio znanstvenom i pedagoškom radu. Glavno predmetno područje predavanja na Fakultetu bila mu je teorijska statistika. Iz tog područja objavio je veći broj znanstvenih radova i već od 1948. godine udžbenik za kolegij Udžbenik statistike. Kroz slijedećih 30 godina neprekidno je popravljao taj udžbenik kako bi ga uskladio s napretkom statističke znanosti, pa je udžbenik objavljivan u deset izdanja. Na temelju radova iz tog područja izabran je za člana Međunarodnog statističkog instituta. Neko je kraće vrijeme predavao i predmet Demografija. Iz tog područja objavio je niz znanstvenih radova te knjigu Uvod u demografsku statistiku 1953. godine. Iz tog područja podnio je referat na Svjetskoj populacionoj konferenciji 1965. godine, te održao jedno predavanje u Državnom statističkom uredu DDR u Berlinu 1963. godine. Sam kolegij Demografija uveden je u nastavni plan na Ekonomskom fakultetu – Zagreb 1953. godine, a nalazio se u okviru Katedre za statistiku i matematiku. Prvi priručnik napisao je prof. dr. sc. Vladimir Serdar pod naslovom «Uvod u statistiku stanovništva» 1953. godine. Na temelju radova iz tog područja izabran je za člana Međunarodne unije za znanstveno proučavanje stanovništva. Naglašen je interes pokazivao i za problematiku obrazovanja u visokoškolskim ustanovama, baveći se ovim područjem uglavnom u Institutu za društvena istraživanja Sveučilišta u Zagrebu kojem je bio direktor od 1967. do 1976. godine. Naglašeno mnogo istraživačkih radova provodio je kroz Odsjek za proučavanje visokoškolskog obrazovanja, a među njima se posebno ističe projekt za Međunarodnu organizaciju za suradnju i razvoj (OECD) pod naslovom Inovacije u visokom školstvu Jugoslavije. Neke projekte je sam izradio i objavio kao studije, primjerice Sistem upisa na prvu godinu studija na univerzitetima u Jugoslaviji 1967./68. i Studij uz rad na visokoškolskim ustanovama u SR Hrvatskoj (1976.). Iz tog područja napisao je niz radova i održao predavanja kao npr. u Humboldtovom univerzitetu u Berlinu na temu Sistem i organizacija visokog školstva u Jugoslaviji koje je objavljeno u časopisu Das Hochschulwesen 1963. godine. Održao je i druga predavanja npr. u Institutu za društvena anketna ispitivanja Michigan univerziteta u USA na temu Metodološke postavke ankete studenata zagrebačkog sveučilišta (1964. godine). Kao vrstan poznavatelj tema iz tog područja bio je od 1973. do 1975. delegat SFRJ u Komitetu za obrazovanje   OECD-a. U dva je navrata bio izabran za dekana odnosno i za prodekana Ekonomskog  fakulteta (1953. i 1958. godine). Tri je godine bio rektor Zagrebačkog sveučilišta (1960.-1963.) te tri godine prorektor (1963. - 1965.). Također, 1965. godine bio je Predsjednik Savjeta Ekonomskog fakulteta, a 1975/76. školske godine i predsjednik Zbora radnih ljudi Ekonomskog fakulteta. 

Za predsjednika Zajednice jugoslovenskih univerziteta izabran je 1962. godine. Od 1964. do 1967. godine bio je narodni zastupnik u Prosvjetno-kulturnom vijeću Sabora SR Hrvatske. 1973.-1974. bio je predsjednik Savjeta Sveučilišta, a 1975.-1976. predsjednik Skupštine Sveučilišta.

Profesor Serdar bio je član Savjeta Saveznog zavoda za statistiku, član i jedan mandat predsjednik Statističkog društva itd.

Odlikovan je 1965. Ordenom zasluga za narod sa srebrnim zracima i 1971. Ordenom rada sa crvenom zastavom.

VAŽNIJA DJELA:

Šošić, I. i Serdar, V. (1981. -­ 2002.), Uvod u statistiku, Zagreb: Školska knjiga. 

Serdar, V. (1957. -­ 1972.), Udžbenik statistike, Zagreb: Školska knjiga. 

Serdar, V. (1971.), Opredjeljivanje i motivacija za upis studenata na Fakultet ekonomskih nauka u Zagrebu, u: Ekonomska znanost kao proizvodna snaga društva: zbornik referata podnesenih na naučnom skupu u povodu proslave 50-godišnjice osnutka Fakulteta ekonomskih nauka Sveučilišta u Zagrebu 1920-1970 održanom dne 8. i 9. travnja 1971., Zagreb: Fakultet ekonomskih nauka Sveučilišta u Zagrebu.

Serdar, V. (1968.), Sistem upisa studenata u prvu godinu studija na univerzitete u Jugoslaviji 1967/68., Zagreb.

Vranić, V. i Serdar. V. (1960.), Statističke metode: priručnik za udžbenike gimnazija i njima srodnih škola, Zagreb: Školska knjiga.

Serdar, V. (1950.), Privredna statistika, statistika industrije i statistika željeznica prema predavanjima koja je predavao škol. god. 1948/1949., Zagreb: Sveučilišna litografija.

Serdar, V. (1949.), Privredna statistika : statistika unutarnje trgovine: prema predavanjima koja je održao školske godine 1948/1949., Zagreb: Stručni odsjek N.S.O.-e Zagrebačkog sveučilišta.

OSTALI IZVORI:

Ekonomski fakultet u Zagrebu (1980.), 60 godina Ekonomskog fakulteta u Zagrebu, Zagreb: Ekonomski fakultet, str. 283-284.

Previšić, J. (1976.), Vladimir Serdar, Studij uz rad na visokoškolskim ustanovama u SR Hrvatskoj, Revija za sociologiju, 6(2-3), preuzeto 19. studenog 2020. s https://hrcak.srce.hr/156189 

Serdar, V. (2020.), Hrvatska enciklopedija, mrežno izdanje, Zagreb: Leksikografski zavod Miroslav Krleža, preuzeto 19. studenog 2020. s http://www.enciklopedija.hr/Natuknica.aspx?ID=55467  

Sveučilište u Zagrebu, Vladimir Serdar, preuzeto 19. studenog 2020. s http://hosting.unizg.hr/rektori/vserdar.htm 

CITIRANJE: