Zorka Zović-Svoboda

Zorka Zović-Svoboda rođena je u Splitu, gdje je završila osnovnu i srednju školu. 1959. godine upisala je četverogodišnji studij na Ekonomskom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu, u okviru kojeg je na trećoj godini izabrala smjer Makroekonomija. Studij je završila s izvrsnim uspjehom u prosincu 1963. godine. Tijekom studiranja je 1960. godine dobila rektorovu nagradu najboljim studentima Sveučilišta u Zagrebu. 1.siječnja 1964. izabrana je za honorarnu voditeljicu vježbi, a 1. svibnja  iste godine za asistenta  za predmet Politička ekonomija na Katedri za političku ekonomiju Ekonomskog fakulteta u Zagrebu. Od tada do umirovljenja birana je u različita suradnička, znanstvena i znanstveno-nastavna zvanja: mlađi asistent, asistent, viši asistent, docent. 24. ožujka 1982. godine izabrana je u zvanje izvanredne profesorice za predmet Politička ekonomija. Upisana je 27. 12. 1983.godine  u registar istraživača Komiteta za znanost, tehnologiju i informatiku SRH pod matičnim brojem 055141 u znanstvenom zvanju: viši znanstveni suradnik.

Doktorsku disertaciju iz područja političke ekonomije pod nazivom: Razvitak robne proizvodnje u SFRJ i socijalistički proizvodni odnosi obranila je u ožujku 1971. godine (diploma Sveučilišta u Zagrebu broj 02-841/1-1971 god.).

Od izbora u zvanje docenta 1972. godine samostalno je  izvodila cjelokupnu nastavu iz dvaju predmeta: Politička ekonomija I (kapitalizma) i Politička ekonomija II (socijalizma),  koji su bili obavezani dvosemestralni predmeti za sve studente.

Predavala je stanovito vrijeme i na drugim fakultetima: Saobraćajnom studiju Sveučilišta u Zagrebu, Ekonomskom fakultetu u Splitu, Fakultetu za vanjsku trgovinu i turizam u Dubrovniku i ciklus predavanja na Fakultetu za fizičku kulturu Sveučilišta u Zagrebu.

Kao asistentica tijekom 1967. godine  priredila je za tisak skripta Politička ekonomija II, prema stenogramu predavanja profesorice  Savke Dabčević-Kučar iz predmeta Političke ekonomije socijalizma koji su održani na Ekonomskom fakultetu u Zagrebu, a 1971. godine priredila je dvije teme iz tih predavanja za udžbenik Politička ekonomija socijalizma (odabrane teme).

Nakon  promjene  političkog sustava početkom 1990-ih i uklanjanja političke ekonomije iz nastavnog plana fakulteta nastavila je raditi prilagođavajući se novim okolnostima i zadržavajući predanost obrazovanju. Izvodila je nastavu iz predmeta Počela ekonomije, odnosno Osnove ekonomije, a od školske godine  1996/97. paralelno je izvodila i nastavu iz izbornog predmeta Politička ekonomija na trećoj godini Studija poslovne ekonomije za koji predmet je izradila novi nastavni program. Znatan dio njenog profesionalnog angažmana bio je posvećen studentima, nastavnom radu i mentorstvu. Nastojala je kod studenata razviti kritički pristup analizi političkih, ekonomskih i društvenih pojava.

Obavljala je i niz drugih poslova vezanih za zvanje sveučilišnog nastavnika. Bila je član stručnih komisija za prijavu teme, ocjenu i obranu doktorske disertacije i član stručnih komisija za izbor kandidata za znanstveno-nastavno zvanje na Ekonomskom fakultetu i na drugim fakultetima u državi. Kao nastavnica Političke ekonomije aktivno je sudjelovala u raspravama na više znanstvenih skupova, također i na više sastanaka nastavnika političke ekonomije u Jugoslaviji održanih u Sarajevu, Zagrebu i Splitu.

Od 1.10.1996. do 30.09.1998. godine bila je pročelnicu Katedre za ekonomsku teoriju, sociologiju i demografiju Ekonomskog fakulteta u Zagrebu

Glavno istraživačko-znanstveno područje  kojim se bavila  je politička ekonomija marksističke provenijencije. Historijski kontekst njenog djelovanja i njeno opredjeljenje da teorijski i praktično  sudjeluje u procesu modernizacije i emancipacije su utjecali na usmjerenost njenog istraživačkog rada. Teorijski je bila zaokupljena istraživanjem zakonitosti funkcioniranja robne proizvodnje u socijalizmu i mogućnostima bržeg gospodarskog i društvenog razvoja putem proizvodnje robe za tržište s osloncem na neposredne proizvođače kao upravljače i njihove interese. Na tu temu objavila je više znanstvenih i stručnih radova.

Od 01. listopada 1984. do 30. rujna 1986. bila je na studijskom boravku u Centru CK SKH “Vladimir Bakarić“, u svojstvu voditelja i istraživača znanstveno-istraživačkog projekta: “Historijske specifičnosti procesa društvene reprodukcije socijalističkog samoupravnog društva”. U okviru dugoročnog projekta je na temelju analize arhivske građe i sekundarnih izvora istraživala nastanak, razvoj i klasnu strukturu dohotka. Ishodište istraživanja je bilo upoznavanje s rukopisnom ostavštinom V. Bakarića koji je kao političko-ekonomski teoretičar i istaknuti političar desetljećima utjecao na gospodarski, politički i društveni život u Socijalističkoj republici Hrvatskoj  i SFRJ.

Kroz čitavo vrijeme studija i nastavničkog rada aktivno je sudjelovala u radu društveno-političkim i samoupravnim organima i organizacijama, kako na fakultetu, tako i izvan njega. Bila je  predsjednica Odbora studija uz rad,  potpredsjednica Savjeta Ekonomskog fakulteta. Od 1975. do rujna 1977. godine je bila je delegat u Samoupravnoj interesnoj zajednici za znanstveni rad (SIZ 6), predsjednica komisije za planiranje znanstveno istraživačke djelatnosti SIZ-a 6, te član Komisije za znanstveni rad Republičke zajednice za znanstveni rad. Bila je član redakcije časopisa “Naše teme”, član Uređivačkog savjeta časopisa “Naše teme”, član nekoliko redakcijskih odbora i član kolegija za istraživačko-teorijski rad Centra za znanstveni rad CK SKH.  

Umirovljena je  na vlastiti zahtjev krajem prosinca 1999. godine. Nakon umirovljenja i dalje sudjeluje u znanstvenim raspravama na okruglim stolovima  i objavljuje svoje radove u časopisima i s drugim autorima  poglavlja u knjigama.

Bila je član znanstvene sekcije Društva ekonomista Hrvatske.

1977. godine za svoj znanstveni doprinos dobila je Nagradu Mijo Mirković.

Predsjedništvo SFRJ ju je 1980. godine odlikovalo Medaljom rada (ukaz broj 93.od 14.11.1980. godine).

VAŽNIJA DJELA:

Zorka Zović-Svoboda je napisala veći broj znanstvenih i stručnih radova: knjigu, monografija, članaka, znanstvenih projekate i prikaza u Ekonomistu, Ekonomskom pregledu, Pregledu, Našim temama, Komunistu, Crnogorskom glasniku,  Panorami i Prvom programu Radio Zagreba. Kao koautorica sudjelovala je u izradi nekoliko izdanja dvaju udžbenika iz Političke ekonomije, od kojih je jedan preveden na kineski jezik i objavljen u Pekingu 1985.godine.

Zović-Svoboda, Z. (2022.), Mogućnosti restrukturiranja suvremenog svjetskog sistema (nacrt projekta istraživanja), u: Lalović, D. (ur.), Ribarević, L., Vujeva, D., Kovač, B., Petak, Z., Lučev, J., Bidet, J., Prema Marxu, Hommage Dagu Strpiću, Zagreb: Disput, 165-182.

Zović-Svoboda, Z. (2012.), Ekstenzivni razvoj Jugoslavije i njezin opstanak (kritička stajališta Vladimira Bakarića), Politička misao (49)3, 92-115

Zović-Svoboda, Z. (2010.), “Roba općenito” i globalizirajući moderni totalitarizmi, Politička misao (47)4, 150-162.

Zović-Svoboda, Z. (1989.), Bakarićeva kritika distributivnog socijalizma, Zagreb: Biblioteka Naše teme.

Zović-Svoboda, Z. (1988.), Društveno-ekonomski sadržaj kategorije dohotka i ekonomske zakonitosti u: Šišul, N. (ur.), Ekonomske zakonitosti i socijalističko samoupravno društvo, Rijeka: Institut ekonomije i organizacije; Ekonomski fakultet u Rijeci,147-171.

Zović-Svoboda, Z. (1988.), Ekonomske zakonitosti robne proizvodnje u konstituiranju dohodovne teorije, Naše teme, (7-8), 1832-1840.

Zović-Svoboda, Z. (1988.), Robna proizvodnja i specifičnosti društvenog kapitala, Zagreb, Naše teme (6), 1380-1387.

Zović-Svoboda, Z. (1983.), Politička ekonomija i socijalističko samoupravljanje, Naše teme, (27)5, 609-615.

Zović-Svoboda, Z. (1980.), Oblikovanje kriterija slobodne razmjene rada u znanstveno-istraživačkoj djelatnosti, u: Poček-Matić, M. (ur.), Konstitutivni uvjeti samoupravnog interesnog organiziranja znanstvenoistraživačke djelatnosti na osnovama slobodne razmjene rada, knjiga I, Zagreb: Ekonomski fakultet u Zagrebu – Institut za ekonomska istraživanja, 47-76.

Zović-Svoboda, Z. (1980.), Teorijski okviri slobodne razmjene rada, u: Poček-Matić, M. (ur.), Konstitutivni uvjeti samoupravnog interesnog organiziranja znanstveno-istraživačke djelatnosti na osnovama slobodne razmjene rada, Knjiga II, Zagreb: Ekonomski fakultet u Zagrebu – Institut za ekonomska istraživanja, 77-103.

Zović-Svoboda, Z. (1976., 1979. i 1983.),  Robna proizvodnja i zakon vrijednosti u socijalizmu, u:  Čalić, D.,  Ćosić, B. (ur.), Politička ekonomija socijalizma, II i III dopunjeno izdanje, Zagreb: Informator, 81-117.  

Zović-Svoboda, Z. (1974.), Cjelokupan sistem raspodjele u kapitalizmu, Reprodukcija cjelokupnog društvenog kapitala, u: Čalić, D.,  Ćosić, B, Grgić, M., Jurin, S., Polovina, S., Sabolović, D., Vrančić, I. (ur.), Politička ekonomija kapitalizma, III izdanje, Zagreb: Informator, 315-324, 325-344.

Zović-Svoboda, Z. (1974.), Samoupravna robna proizvodnja (uzroci i osnovna svojstva), u: Politika, znanost, privreda, Zagreb, 129-137.

Zović-Svoboda, Z. (1972.), Ostvarenje ideje samoupravljanja u Jugoslaviji, Pitanja, (32-33), 1065-1076.

Zović-Svoboda, Z. (1969.), Humanizam i socijalistička robna proizvodnja, Gledišta, (10)5, 717-732.

OSTALI IZVORI:

Mujadžević, D. (2011.), Bakarić, politička biografija, Zagreb: Plejade; Hrvatski institut za povijest Slavonije, Srijema i Baranje, 14.

Ekonomski fakultet – Zagreb (1995.), Ekonomski fakultet u Zagrebu: 1920-1995,  Zagreb: Ekonomski fakultet, 104-105.

Ekonomski fakultet – Zagreb (1980.), 60 godina Ekonomskog fakulteta u Zagrebu, Zagreb: Ekonomski fakultet, 317-318.

Sabolović., D. (ur) et al (1971.), Politička ekonomija socijalizma (odabrane teme), Zagreb: Informator, VIII, X, 111, 257 .

CITIRANJE:

Ekonomski fakultet - Zagreb (2025.), Leksikon Ekonomskog fakulteta – Zagreb: Zorka Zović-Svoboda, Zagreb: Ekonomski fakultet, preuzeto [upisati datum preuzimanja] s https://sites.google.com/net.efzg.hr/lef/po%C4%8Detna/abecedarij/z/zorka-zovi%C4%87-svoboda