Ivan Čipin

Ivan Čipin sveučilišni je nastavnik zaposlen od 2004. na Katedri za demografiju Ekonomskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu. Trenutačno je u zvanju izvanrednog profesora i drži predavanja na kolegijima Demografija, Demography i Demografske metode i modeli. Nakon završetka osnovnoškolskog i srednjoškolskog obrazovanja u rodnom Šibeniku na Ekonomskom fakultetu u Zagrebu diplomirao je 2002., magistrirao 2008., a doktorirao 2010. na temama iz demografije. Doktorski rad na temu „Demografija vrlo niskog fertiliteta u Hrvatskoj“ izradio je pod mentorstvom profesora Anđelka Akrapa, uglednoga hrvatskog demografa i redovitog profesora u trajnom zvanju.

Znanstveno se usavršavao iz statističkih metoda i tehnika na sveučilištima u Essexu, Ljubljani, Beču i Firenci. Dvaput je bio gostujući istraživač na Max Planck institutu za demografska istraživanja u Rostocku. S kolegama iz Laboratorija za demografske podatke s istog instituta surađuje na projektima Human Mortality Database (HMD) i Human Fertility Database (HFD). U sklopu međunarodne suradnje i sudjelovanja u međunarodnim projektima, Ivan Čipin surađuje s vodećim europskim demografskim istraživačkim centrima, Max Planck Institute for Demographic Research (MPIDR), Vienna Institute of Demography (VID) i Netherlands Interdisciplinary Demographic Institute (NIDI).

Voditelj je i suradnik na nekoliko međunarodnih istraživačkih projekata. Kao dio hrvatskoga nacionalnog tima sudjeluje u implementaciji vodećih longitudinalnih istraživačkih infrastruktura u Europi iz društvenih znanosti (središnji su im fokus demografske teme). Riječ je o projektima SHARE (Survey of Health, Ageing and Retirement in Europe), koji u Hrvatskoj vodi doc. dr. sc. Šime Smolić s Katedre za makroekonomiju i gospodarski razvoj, i GGP (Generations & Gender Programme) na kojem je voditelj nacionalnog tima i član središnjega upravljačkog tijela Consortium Boarda. Navedene se podatkovne istraživačke infrastrukture, među ostalim, financiraju iz istraživačkog programa Europske komisije Obzor 2020, pod prioritetom izvrsna znanost, kao projekti prepoznati od strane Europskoga strateškog foruma za istraživačke infrastrukture (ESFRI).

Voditelj je Centra za longitudinalne populacijske studije (CLPS) osnovanog 2018., a cilj mu je postizanje znanstvene koordinacije i provedbe gore spomenutih istraživanja, popularizacija demografije kao znanstvene discipline u Hrvatskoj i međunarodna prepoznatljivost hrvatskih demografskih istraživanja. Surađuje s kolegama demografima iz Europe i posebno iz zemalja bivše Jugoslavije na zajedničkim projektima i publikacijama.

Bio je konzultant i stručnjak za demografsko-statističke analize u više stručnih projekata međunarodnih i domaćih organizacija, udruženja, privatnih kompanija, tijela javne vlasti na nacionalnoj i lokalnoj razini. Za svoj znanstveno-nastavni rad dobio je više nagrada i priznanja. Dobitnik je Dekanove nagrade za izvrstan diplomski rad. Dobitnik je Priznanja za izuzetne rezultate u izvođenju nastave na Ekonomskom fakultetu – Zagreb. Za svoja znanstvena djela triput je dobio nagradu Ekonomskog fakulteta u Zagrebu „Mijo Mirković“. Dobio je i godišnju Državnu nagradu za znanost u području društvenih znanosti za značajno znanstveno dostignuće za 2006. godinu.

Član je vodećih međunarodnih udruženja demografa, International Union for the Scientific Study of Population (IUSSP) i European Association for Population Studies (EAPS). Redoviti je sudionik najuglednijih međunarodnih znanstvenih demografskih konferencija, recenzent u međunarodnim časopisima indeksiranim u bazama WoS i Scopus te član uredništva časopisa Demografije.

U srpnju 2019. na Ekonomskom fakultetu u Zagrebu kao voditelj lokalnoga organizacijskog tima bio je suorganizator vodeće europske konferencije o anketnim istraživanjima znanstvene udruge ESRA (European Survey Research Association) – The 8th Conference of the European Survey Research Association. Na konferenciji je u pet dana sudjelovalo gotovo 900 sudionika s, među ostalim, vodećih američkih, britanskih i europskih sveučilišta.

Tematika su njegovih znanstvenih istraživanja i istraživački interesi: nizak fertilitet u Hrvatskoj i Europi s posebnim naglaskom na zemlje bivše Jugoslavije, starenje stanovništva i dugovječnost te demografija obitelji i kućanstava. Često sudjeluje u javnom diskursu u hrvatskim medijima popularizirajući znanstvenu vrijednost demografije široj javnosti.

DJELA:

Knjige:

Akrap, A., Čipin, I., Pokos, N., Ridzak, T. i Živić, D. (2003.), Činitelji demografskih kretanja u Republici Hrvatskoj, Zagreb: Državni zavod za zaštitu obitelji, materinstva i mladeži.

Gelo, J., Akrap, A. i Čipin, I. (2005.), Temeljne značajke demografskog razvoja Hrvatske (bilanca 20. stoljeća), Zagreb: Ministarstvo obitelji, branitelja i međugeneracijske solidarnosti.

Akrap, A. i Čipin, I. (2006.), Socijalitetni sterilitet u Hrvatskoj – Zašto smo neoženjeni i neudane, Zagreb: Ministarstvo obitelji, branitelja i međugeneracijske solidarnosti.

Akrap, A. i Čipin, I. (2011.), Zaposlenost žena i fertilitet u Hrvatskoj, Zagreb: Ministarstvo obitelji, branitelja i međugeneracijske solidarnosti.

Čipin, I., Smolić, Š. i Vlah Jerić, S. (2017.), Demografski atlas hrvatskog liječništva, Zagreb: Hrvatska liječnička komora.

Poglavlja u knjigama:

Čipin, I. i Međimurec, P. (2019.), Suvremeni vitalni demografski procesi u Hrvatskoj, u: Puljiz, V. (ur.). Socijalno-demografska reprodukcija Hrvatske, Zagreb. Centar za demokraciju i pravo Miko Tripalo, 5-23.

Mudražija, S., Smolić, Š. i Čipin, I. (2019.), Living alone in Europe and health behaviours, u: Börsch-Supan, A., Bristle, J., Andersen-Ranberg, K., Brugiavini, A., Jusot, F., Litwin, H. i Weber, G. (ur.), Health and socioeconomic status over the life course: First results from SHARE waves 6 and 7, Berlin; Boston: De Gruyter, 249-258.

Radovi u časopisima:

Čipin, I. i Jovanić, G. (2008.), Urbana revolucija, Sustavi, znanstveno popularni časopis za razumijevanje sustava, 2(4), 32-35.

Brandić, M., Grdiša-Asić, M. i Čipin, I. (2008.), Stanovništvo Donjeg Miholjca (1870-1880): Predtranzicijsko doba, Anali Zavoda za povijesne znanosti Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti u Dubrovniku, XLVII, 91-113.

Akrap, A. i Čipin, I. (2008.), Stambeni problemi, produženi život s roditeljima i odgoda ulaska u brak u Hrvatskoj, Revija za socijalnu politiku, 15(3), 415-434.

Akrap, A. i Čipin, I. (2011.), Usklađivanje poslovnoga i obiteljskoga života u Hrvatskoj: utjecaj na fertilitet, Društvena istraživanja, 20(1 (111)), 47-68.

Čipin, I. (2011.), Obrazovanje i fertilitet zaposlenih žena u Hrvatskoj, Društvena istraživanja, 20(1 (111)), 25-46.

Čipin, I. i Smolić, Š. (2013.), Socio-Economic Determinants of Health in Croatia: Insights from Four Cross-Sectional Surveys, Croatian economic survey, 15(1), 25-60.

Čipin, I., Međimurec, P. i Vlah Jerić, S. (2016.), Fertility and the changing female educational attainment in Croatia, Stanovništvo, 54(2), 1-26.

Frejka, T., Basten, S., Abolina, L., Abuladze, L., Aksyonova, S., Akrap, A., Antipova, E., Bobić, M. i Čipin, I. (2016.), Fertility and family policies in Central and Eastern Europe after 1990, Comparative Population Studies, 41(1), 3-56.

Čipin, I., Strmota, M. i Međimurec, P. (2016.), Mobilnost stanovništva u Hrvatskoj iz perspektive životnoga ciklusa, Migracijske i etničke teme, 32(1), 9-35.

Čipin, I. i Međimurec, P. (2017.), Fertilitet i obiteljska politika u Hrvatskoj, Političke analize, 7(31), 3-9.

Međimurec, P. i Čipin, I. (2019.), Tko se češće razvodi? Obrazovanje i bračna (ne)stabilnost u Hrvatskoj, Revija za socijalnu politiku, 26(3), 273-291.

Mudrazija, Stipica, Angel, J., Cipin, I. i Smolic, S. (2020.), Living Alone in the United States and Europe: The Impact of Public Support on the Independence of Older Adults, Research on Aging, 42, 1-13.

Lotrič Dolinar, A., Čipin, I., Međimurec, P., Stojilković Gnjatović, J. i Sambt, J. (2020.), Age- and cause-specific components of recent life expectancy improvements in Croatia, Serbia and Slovenia, Društvena istraživanja: časopis za opća društvena pitanja, 29(2), 175-193.

Smolić, Š., Čipin, I. i Međimurec, P. (2020.), How is health associated with employment during later working life in Croatia?, Public sector economics, 44(1), 99-116.

Čipin, I., Zeman, K. i Međimurec, P. (2020.), Cohort fertility, parity progression, and family size in former Yugoslav countries, Comparative Population Studies.

Radovi u zbornicima skupova:

Obadić, A., Čipin, I. i Pripužić, D. (2007.), Female labour force participation and fertility in Croatia – what causes what?, u: Electronic proceedings of the 7th International Conference Enterprise in Transition. Split-Bol, May 24-26.

Akrap, A. i Čipin, I. (2010.), Demographische Herausforderungen und Entwicklungen: Kroatien in der Perspektive Mitteleuropas, u: Renöckl, H. & Baloban, S. (ur.)Jetzt die Zukunft gestalten! Sozialethische Perspektiven. Wien-Würzburg, Echter Verlag.

Akrap, A. i Čipin, I. (2012.), Hrvatska u europskim demografskim kontrastima: analiza fertiliteta, u: Puljiz, V., Ravlić, S. i VIsković Velimir (ur.), Hrvatska u EU: Kako dalje?, Zagreb: Centar za demokraciju i pravo Miko Tripalo, 233-264.

Čipin, I. i Međimurec, P. (2013.), The impact of atypical working hours on fertility intentions across Europe, u: XXVII International Population Conference. Busan, Korea. IUSSP.

Čipin, I. i Strmota, M. (2014.), Druga demografska tranzicija u Hrvatskoj, u: Akrap, A., Čipin, I. & Strmota, M. (ur.), Demografija u Hrvatskoj, Zagreb: Ekonomski fakultet Sveučilišta u Zagrebu, 65-81.

Akrap, A. i Čipin, I. (2015.), Razvoj stanovništva hrvatskih otoka, u: Radić, Z. (ur.), More – hrvatsko blago, Zagreb, 88-106.

Čipin, I., Međimurec, P. i Vlah Jerić, S. (2016.), Fertility and the changing female educational attainment in Croatia, u: European Population Conference 2016. Mainz, Germany, EAPS.

Čipin, I., Klempić Bogadi, S. i Međimurec, P. (2017.), Assessing the quality of migration statistics in Croatia, u: Janeska, V. i Lozanoska, A. (ur.), The population of the Balkans at the dawn of the 21st century, Skopje: Institute of Economics – Skopje, Ss. Cyril and Methodius University in Skopje, 193-204.

Čipin, I., Smolić, Š. i Međimurec, P. (2017.), Life expectancy in Croatia in terms of eliminating certain causes of death, u: Janeska, V. i Lozanoska, A. (ur.), The population of the Balkans at the dawn of the 21st century, Skopje: Institute of Economics – Skopje, Ss. Cyril and Methodius University in Skopje, 65-82.

OSTALI IZVORI:

IRB (2020.), Hrvatska znanstvena bibliografija, preuzeto 4. rujan 2020. s https://www.bib.irb.hr/pregled/znanstvenici/269602

Knjižnice IRB (2003.), Tko je tko u hrvatskoj znanosti? Ivan Čipin, preuzeto 4. rujan 2020. s http://tkojetko.irb.hr/znanstvenikDetalji.php?sifznan=11567

Ekonomski fakultet - Zagreb (2020.), Ekonomski fakultet: Ivan Čipin, preuzeto 4. rujan 2020. s https://www.efzg.unizg.hr/katedre-29721/demografija/clanovi-29793/izv-prof-dr-sc-ivan-cipin/29797

CITIRANJE: