Branko Relić

U Zagrebu je 25. siječnja 2005. iznenada preminuo dr.sc. Branko Relić, redoviti profesor u trajnom zvanju na Katedri za matematiku Ekonomskog fakulteta Zagreb. Branko Relić rođen je 15. lipnja 1942. u Posavskim Bregima, blizu Ivanić Grada. Osnovnu školu pohađao je u Ivanić Gradu, a gimnaziju u Zagrebu, gdje je maturirao godine 1961. Nakon toga upisao se na Ekonomski fakultet u Zagrebu, smjer mikroekonomija, usmjerenje komercijalno poslovanje i diplomirao godine 1966. Poslijediplomski studij upisao je 1967. na Ekonomskom fakultetu Zagreb, smjer komercijalno poslovanje, a znanstveni stupanj magistra znanosti stekao je 1969. obranom magistarskog rada «Operativno istraživanje u tvornici keksa» pod vodstvom prof. Ljubomira Martića. Doktorsku disertaciju pod naslovom «Ocjena investicijskih projekata u osnovnoj organizaciji udruženog rada primjenom kvantitativnih metoda» izradio je također pod vodstvom prof. Martića i obranio je godine 1984. na Ekonomskom fakultetu Zagreb.

Nakon diplomiranja Branko Relić započeo je sveučilišnu karijeru kao asistent iz predmeta «Matematika» na Visokoj privrednoj školi u Zagrebu, gdje je radio do integracije te škole s Ekonomskim fakultetom godine 1968. Od tada je asistent na Katedri za matematiku Ekonomskog fakulteta Zagreb iz predmeta «Matematika za ekonomiste». U zvanje znanstveni asistent izabran je godine 1978. U znanstveno-nastavno zvanje docenta za znanstveno područje ekonomije, znanstvena disciplina «Operacijska istraživanja», izabran je 1985. Godine 1991. izabran je u znanstveno-nastavno zvanje izvanrednog profesora iz područja ekonomije za znanstvene discipline «Operacijska istraživanja» i «Financijska matematika». Branko Relić je godine 1998. izabran u znanstveno-nastavno zvanje redovitog profesora za znanstveno područje društvenih znanosti, polje ekonomije, za predmete «Financijska matematika» i «Metode odlučivanja», a godine 2003. za redovitog profesora u trajnom zvanju za predmete «Financijska matematika» i «Gospodarska matematika».

Prof. Relić bio je jedan od osnivača i bio je aktivni član Hrvatskoga društva za operacijska istraživanja (HDOI) i član Programskog odbora Konferencija za operacijska istraživanja od godine 1991. Također je bio član i Hrvatskog udruženja fi nancijskih djelatnika. Na Ekonomskom fakultetu Zagreb bio je član više komisija, član Savjeta Fakulteta, predsjednik Odjela za kvantitativne metode i pročelnik Katedre za matematiku.

Objavio je 56 znanstvenih i stručnih radova, a sudjelovao je i na većem broju projekata unutar i izvan Ekonomskog fakulteta Zagreb. Rezultate znanstvenog i stručnoga rada iz operacijskih istraživanja, financijske i gospodarske matematike, predstavio je na mnogim stručnim ili znanstvenim seminarima, savjetovanjima, konferencijama, simpozijima i kongresima. Bio je i recenzent većeg broja znanstvenih i stručnih radova. Za znanstveni rad «Problem utvrđivanja i korištenja stope interne rentabilnosti kao kriterija za ocjenjivanje efi kasnosti investicijskog projekta» dobio je godine 1985. nagradu «Mijo Mirković» Ekonomskog fakulteta Zagreb. Prvi znanstveni radovi Branka Relića bili su iz operacijskih istraživanja. U svom magistarskom radu Branko Relić prikazao je, a zatim i primijenio, izabrane metode operacijskih istraživanja u jednoj domaćoj tvornici keksa. Rad se ističe opsegom i složenošću razmatrane materije. U doktorskoj disertaciji razvio je egzaktnu i praktičnu metodu ocjenjivanja financijske efikasnosti investicijskih projekata. U determinističkom slučaju njegov pristup pruža više informacija o projektu nego poznate metode sadašnje neto vrijednosti, stope interne rentabilnosti i vremena povrata uloženih sredstava. Dao je nekoliko vrijednih priloga metodologiji pojedinačnog ocjenjivanja tzv. komercijalnih projekata. Na nov način riješio je poznati problem višestrukih stopa interne rentabilnosti. Istražujući problem rangiranja međusobno isključivih investicijskih projekata, konstruirao je jedan sintetički pokazatelj koji se zasniva na primjeni Hölderove metrike. Također je dobio i nekoliko zanimljivih rezultata u primjeni jednokriterijalnog programiranja i bikriterijalnog 0-1 programiranja na problem izbora financijski optimalne, odnosno efikasne, kombinacije neovisnih investicijskih projekata. Područje znanstvenog interesa Branka Relića u kasnijem razdoblju ponajprije su metode financijske matematike koje su u tržišnim uvjetima poslovanja veoma značajne, kako u financijskoj analizi, tako i u poslovnom odlučivanju. Prof. Relić razradio je njihovu teorijsku podlogu i predočio njihovu primjenu u gospodarskoj praksi. Potrebno je istaknuti da su njegovi posljednji znanstveni radovi, uključivši novo izdanje knjige «Gospodarska matematika», značajan prilog razvitku područja financijske matematike u našoj zemlji. To vrijedi i za njegove radove o problemima kamata. Naime, obračun i izračunavanje kamata uvijek je aktualan i značajan problem, kako financijske teorije, tako i financijske prakse. U samostalnim radovima i u radovima u suautorstvu, on je razradio teorijsko-matematičke osnove obračuna i izračuna kamata, a posebno obračuna i izračuna zateznih kamata. Značajni su uvedeni i razmatrani modeli varijabilnog anuiteta amortizacije zajma, s mogućnostima primjene u praksi. Branko Relić pristupa nekim problemima financijske matematike uz pomoć novijih metoda u njihovoj analizi, a to su metode operacijskih istraživanja. Rezultati izneseni u znanstvenim radovima s takvim pristupom njegov su važan doprinos razvitku metoda kvantitativne analize financijskih problema. Od posljednjih njegovih rezultata u objavljenim radovima potrebno je istaknuti one o modelima koji osiguravaju jedinstvenost efektivne kamatne stope, što je značajno i za financijsku teoriju i praksu u našoj zemlji. Problemima izbora investicijskih projekata, Branko Relić počeo se baviti još u doktorskoj disertaciji. Novi važni rezultati koji se odnose na maksimizaciju interne stope rentabilnosti u izboru neovisnih investicijskih projekata, dobiveni su ne tako davno. Ukupno uzevši, rezultati znanstvene djelatnosti prof. Relića sadržani u njegovim objavljenim znanstvenim radovima, uspješni su i značajni za razvitak metoda i primjena operacijskih istraživanja i financijske matematike i njenih primjena u gospodarstvu. Branko Relić uspješno je sudjelovao u izvođenju nastave iz više predmeta Katedre za matematiku, kako na dodiplomskom, tako i na poslijediplomskom studiju na Ekonomskom fakultetu Zagreb. Također je izvodio nastavu na poslijediplomskim studijima i na Ekonomskom fakultetu u Rijeci i na Poljoprivrednom fakultetu u Zagrebu. Sudjelovao je u izradi programa niza predmeta za srednje ekonomske škole i za stručni studij, a i za dodiplomski i poslijediplomski studij na Ekonomskom fakultetu Zagreb. Uveo je predmet «Financijska matematika» na trećoj godini studija poslovne ekonomije. Na stručnom studiju Ekonomskog fakulteta Zagreb razradio je program i uveo je predmet «Gospodarska matematika», za koji je napisao udžbenik. Bio je među kreatorima poslijediplomskoga studija iz «Operacijskih istraživanja» na Ekonomskom fakultetu Zagreb i voditelj prvog naraštaja studenata toga studija. Prof. Relić bio je poznat kao izvanredno sposoban i savjestan nastavnik. U anonimnim anketama studenata uvijek je bio ocijenjen najvišim ocjenama. Stručna djelatnost prof. Relića opsežna je i značajna, a odnosi se na sudjelovanje u izradi Poslovnog rječnika, Ekonomskog leksikona, raznih studija, stručnih radova, priručnika i srednjoškolskih udžbenika. Jedan dio ranijih radova sadrži primjene matematičko-statističkih metoda u marketingu, a ostali su iz užeg područja operacijskih istraživanja i u njima su prikazane uglavnom poznate metode i procedure. Od kasnijih stručnih radova valja istaknuti srednjoškolske udžbenike iz privredne i fi nancijske matematike. U «Privrednoj matematici» seriozno je obradio matematičke pojmove i pravila koji imaju svoj ekonomski sadržaj i interpretaciju. U jednome od dva udžbenika iz financijske matematike obrađen je standardni materijal o kapitalizaciji, ulozima i rentama, a u drugom, zajam i neke metode za ocjenu financijske efikasnosti investicijskih projekata. U cjelini je to suvremeno koncipiran i dobro napisan tekst. Zatim, pojmovi iz područja financijske matematike i operacijskih istraživanja, sadržani u Ekonomskom leksikonu, obrađeni su precizno i jasno, i to na visokoj stručnoj razini. Stručni radovi koji obrađuju zatezne kamate, s više izdanja, pisani su pregledno i jasno i predstavljaju značajan doprinos stručnoj literaturi područja fi nancijske matematike. Slična ocjena vrijedi i za priručnike koji sadrže financijske tablice. Noviji stručni radovi razmatraju, s jedne strane, model amortizacije kredita varijabilnim anuitetima kao funkciju vremena, a sa druge strane, financijsku i gospodarsku matematiku i primjene. Ti su radovi naišli na veliko zanimanje stručne javnosti, pa je stručna djelatnost prof. Relića iznimno dobro primljena kao značajna pomoć u rješavanju različitih problema i pitanja financijske i gospodarske prakse. Branka sam upoznao godine 1967. na Visokoj privrednoj školi u Zagrebu, gdje smo obojica bili asistenti profesorice Ađe Dabčević. Od tada smo u svim proteklim godinama, kao kolege i prijatelji, proveli mnogo zajedničkih trenutaka. Pritom smo na Visokoj privrednoj školi, a zatim na Katedri za matematiku Ekonomskog fakulteta Zagreb, prošli put od asistenta do redovitog profesora. Bilo je zajedničkih radova koje smo napisali i objavili, putovanja na konferencije iz operacijskih istraživanja koje smo zajedno organizirali, i na druge susrete u zemlji i inozemstvu. Spomenut ću samo nezaboravno putovanje na konferenciju u Manili, na Filipinima, godine 1997. Prof. Relić kao osoba bio je nadasve dobar čovjek i prijatelj, pouzdan i spreman da pomogne u svakoj situaciji. Bio je omiljen, kako kod kolega, tako i kod studenata. Znao je privući različite ljude u svoje društvo, bez obzira radilo se o znanstvenom i stručnom radu ili o aktivnostima u slobodnome vremenu. Plijenio je srdačnošću i susretljivošću sve u svojoj okolini. Bio je strastveni ribič, pa su mu se u odlasku na ribolov, od Siromaje, Banove Jaruge, Drave do umjetnih jezera kod Koprivnice, a i drugdje, priključili kako neki kolege s Fakulteta, a među njima ponekad i ja , tako i drugi – rođaci, prijatelji i znanci. Pritom je, zapravo, bilo jako važno druženje i opuštanje, uz igranje bele, ponekad šaha, i prigodno veselje. Ti susreti, u kojima je Branko imao jednu od glavnih uloga, ostat će meni, a sigurno i svima drugima koji su u tome sudjelovali, u najljepšem sjećanju i uspomeni na njega. Volio je isto tako druženje i susrete s kolegama iz najbliže okoline, na Katedri, na Fakultetu i šire. Nažalost, neće ga više biti na tim susretima i svim će nam nedostajati njegov veseo duh, smisao za humor i inicijativa za nova druženja. Branko je bio dobar i pažljiv suprug, brižan i sretan otac, a nadasve voljeni djed. Sa suprugom Amalijom proveo je nezaboravne godine sretnoga braka, u kojem im je kći Suzi bila velika radost i ponos. Kada su Suzi i njen suprug Stipe dobili kćer Karlu, nitko nije bio tako sretan i veseo kao Branko. Velika ljubav između djeda i unuke bila je nešto neponovljivo, ali nažalost iznenada prekinuto. Brankov zet Stipe bio mu je također i veliki prijatelj. Veliku prazninu u obitelji, koja ostaje iznenadnim Brankovim odlaskom, bit će teško ispuniti. No, život ide dalje i toga moramo svi biti svjesni. Branko nas je zauvijek napustio 25.siječnja 2005., u utorak ujutro, na putu od kuće prema Fakultetu, gdje su u dvorani čekali studenti da održi predavanje. Nažalost, on to više nije mogao učiniti. U ponedjeljak navečer nazvao me telefonom, bez nekog posebnog razloga. Poslije sam to tek shvatio kao naš oproštaj. Razgovarali smo tjedan prije toga o nekim planovima za buduće razdoblje. Rekao mi je tom prigodom, kako uz obveze u nastavi želi još samo napraviti treće izdanje knjige «Gospodarska matematika» i otići u zasluženu mirovinu, da bi se još više mogao posvetiti obitelji, a posebno unuci Karli. Otišao je iznenada, prerano, i sve nas ostavio da ga se sjećamo po svemu dobrom što je napravio za Katedru za matematiku, za Ekonomski fakultet, za svoju domovinu Hrvatsku kao i za svoju voljenu obitelj.

DJELA:

Znanstveni radovi objavljeni u časopisu s međunarodno priznatom recenzijom

Relić, B.(1988) Modeli varijabilnog anuiteta amortizacije zajma, Financijska praksa, (4-5), str. 221-246.

Relić, B. i Šego, B. (1998) Opći model amortizacije kredita varijabilnim anuitetima kao funkcija vremena, Ekonomski pregled, 49(6), str.536-553.

Znanstveni radovi objavljeni u zborniku radova međunarodnog znanstvenog skupa

Relić, B. (1986) Problem izbora nezavisnih investicijskih projekata kao problem cjelobrojnog programiranja. U: Zbornik radova SYM-OP-IS 86., Herceg Novi, str. 793-800.

Relić, B. i Šego, B. (1988) Jedan model varijabilnog anuiteta amortizacije zajma. U: Zbornik radova SYM-OP-IS 88., Brioni, str. 149-152.

Relić, B. i Šego, B. (1988) Korištenje varijabilnog anuiteta pri amortizaciji zajma. U: Zbornik radova SYM-OP-IS 88., Brioni, str. 153-156.

Relić, B. i Šego, B. (1989) Generalizacija modela varijabilnog anuiteta amortizacije zajma. U: Zbornik radova SYM-OP-IS 89., Kupari, str. 55-58.

Relić, B. i Šego, B. (1989) Korištenje generalizacije modela varijabilnog anuiteta zajma u praksi. U: Zbornik radova SYM-OP-IS 89., Kupari, str. 69-72.

Neralić, L., Relić, B. i Raguž, I. (1991) Komparativna analiza efikasnosti prodajnih objekata. U: Martić,Lj., Neralić, L., ur., Zbornik radova 1.Konferencije iz operacijskih istraživanja KOI 91., Zagreb, str. 57-64.

Neralić, L., Relić, B. i Skorin-Kapov, J. (1997) On Maximization of the Internal Rate of Return. U: The 20th Meeting of the EURO Working Group on Financial Modelling», Dubrovnik, Inter-University Center, str. 1-6.

Relić, B. i Škrtić,M. (1999) The Economic Effectivenness of Small Enterprises in the Republic of Croatia. U: Zbornik z medáinarodnej Konferencie «Národná a regionálna ekonomika», Košice, 22.-24. 09., str. 369-375.

Hunjet, D., Neralić, L. i Relić, B. (2003) On Maximization of the Internal Rate of Return in the Choice of Independent Investment Projects. U: Šorić, K.,Hunjak,T. i Scitovsky R., eds., Proceedings of the 9th International Conference on Operational Research KOI 2002., Zagreb, Osijek, str. 67-71.

Relić, B. i Šego, B. (2003) The Models of Credit That Insure Uniqueness of Effective Interest Rate. U: Šorić, K., Hunjak, T. i Scitovsky, R., eds., Proceedings of the 9th International Conference on Operational Research KOI 2002., Zagreb, Osijek, str. 121-133.

Znanstveni radovi objavljeni u časopisima važnima za struku

Relić, B.(1980) Određivanje broja i vrijednosti realnih korijena polinoma ntog stupnja u zadanom intervalu, Ekonomski analitičar, Zagreb, 6:17-22.

Relić, B.(1980) Analiza financijske efikasnosti i investicijskih projekata na temelju kvantitativnog i kvalitativnog grafa polinoma, Ekonomski analitičar, Zagreb, 8:29-35.

Relić, B.(1984) Problem utvrđivanja i korištenja stope interne rentabilnosti kao kriterija za ocjenjivanje efikasnosti investicijskog projekta, Ekonomski analitičar, Zagreb, 10:3-9.

Relić, B. (1985) Primjena Hölderove metrike pri izboru financijski najefikasnijeg investicijskog projekta, Ekonomski analitičar, Zagreb, 4:21-26.

Relić, B. (1986) Problem izbora nezavisnih investicijskih projekata kao problem cjelobrojnog programiranja, Ekonomski analitičar, Zagreb, 5:15-22.

Relić, B. (1990) Utvrđivanje i korištenje stope interne rentabilnosti kao kriterija za ocjenjivanje efikasnosti projekta Ekonomski analitičar, Zagreb, 2:19-25.

Relić, B. i Baričević, E. (1994) Obračun kamata u teoriji i praksi s posebnim osvrtom na zatezne kamate, Računovodstvo i fi nancije, Zagreb, 12:48-55.

Relić, B. i Šego, B.(2005) Modeli otplate u užem i širem smislu, Računovodstvo i financije, Zagreb, 4:87-104

Knjige

Relić,B. i Šego. B. (1989) Jedan model varijabilnog anuiteta amortizacije zajma. Zagreb: Institut za javne financije

Relić, B. (1996) Gospodarska matematika. Zagreb: Hrvatska zajednica računovođa i financijskih djelatnika

Relić, B. (2002) Gospodarska matematika. Drugo izmijenjeno i dopunjeno izdanje. Zagreb: Hrvatska zajednica računovođa i financijskih djelatnika

Znanstveni radovi objavljeni u zborniku radova domaćega znanstvenog skupa

Neralić, L. i Relić, B. (1971) Priroda svinjskog ciklusa. U: II. Savjetovanje istraživanja mesa i mlijeka, Zbornik radova. Subotica. str.1-20

Orsag, S. i Relić, B. (1994) Problem mjerenja troškova kapitala. U: XXIX Simpozij – Računovodstvo, revizija i poslovne financije u funkciji poslovne politike poduzeća, Pula. str. 217-228

Relić, B. i Šego, B. (2001) Diskontiranje vrijednosnih papira. U: Zbornik radova XXXVI simpozija Računovodstvo, revizija i financije u suvremenim gospodarskim. Pula, 24.-26. svibnja 2001.,str. 515-538

OSTALI IZVORI:

IRB (2020) Hrvatska znanstvena bibliografija. [online] Zagreb: Institut Ruđer Bošković. Dostupno na: https://www.bib.irb.hr/pregled/znanstvenici/40763 [17.11.2020.]

Neralić, L. (2005) Branko Relić (1942.-2005.) [online]. Ekonomski pregled, 56(9), str. 773-782. Dostupno na: https://hrcak.srce.hr/10413 [15.11.2020.]

CITIRANJE: