Savka Dabčević-Kučar

Ekonomistica i političarka Savka Dabčević-Kučar rođena je 7. 12. 1923. godine u Korčuli. Otac Antun Dabčević, potomak stare bokeljske obitelji, po struci je bio pravnik, a obnašao je dužnost gradskog poglavara i kasnije banskog savjetnika. Majka Marija Miljenka (r. Novak) završila je građansku školu i kratko vrijeme radila je kao službenica. Savka je bila udana za Antu Kučara, diplomiranog inženjera rudarstva, s kojim je imala dvije kćeri.

Savka je 1941. godine završila Žensku realnu gimnaziju u Splitu. Školovanje je privremeno prekinula 1943. godine, kada se pridružila partizanima, te je odmah nakon rata (1945./1946.) upisala Ekonomsku višu školu, da bi već 1946. upisala Finasovo-ekonomičeski fakultet u Lenjingradu, SSSR. Nakon završetka druge godine studija 1948. godine vraća se u Zagreb i upisuje studij na Fakultetu ekonomskih znanosti, gdje je diplomirala 1949. godine. Doktorat ekonomskih znanosti postigla je 1955. godine na Ekonomskom fakultetu u Zagrebu obranivši temu „John Maynard Keynes - teoretičar državnog kapitalizma“, pod mentorstvom dr. Mije Mirkovića. Kao stipendistica Fordove stipendije za jednogodišnji boravak u inozemstvu boravila je 1961. u SAD-u i u Francuskoj, gdje je specijalizirala gospodarski i regionalni razvoj.

Na Ekonomskom fakultetu u Zagrebu zapošljava se kao asistentica na Katedri za političku ekonomiju u siječnju 1950. godine. Za docenta je izabrana 1954. godine, za izvanrednog profesora 1957. godine i za redovitog profesora za znanstveno područje političke ekonomije 1965. godine. Na Fakultetu radi do 1971. godine kada je, kao jedna od vođa Hrvatskog proljeća, u Karađorđevu osuđena za političko djelovanje i eliminirana iz javnog života, a po nalogu Partije bila je prisiljena napustiti i Fakultet.

Savka je bila među prvim profesionalnim ekonomistima nakon Drugog svjetskog rata, a kroz svoj znanstveno-nastavni rad prihvaćala je nove ekonomske spoznaje, posvećivala se građanskoj misli, o čemu svjedoči i tada pionirsko djelo o Keynesu, ne ustručavajući se iznijeti i teške istine o svojoj zemlji. Pedesetih i šezdesetih godina, vodeći studijske grupe, utire put socijalističkoj robnoj proizvodnji, što je imalo velikog utjecaja na stvaranje novog uspješnijeg ekonomskog sustava. Autorica je tzv. Bijele knjige O nekim problemima privrdnog sistema (1962.), koja je, uz kasniju tzv. Žutu knjigu autora Branka Horvata (1965.), bila teorijska podloga za ekonomsku reformu kojom je napušten sovjetski model ekonomskog razvoja.

Politički život Savke Dabčević-Kučar započeo je 1941. godine kada je pomagala Narodno-oslobodilački pokret, da bi se partizanima priključila 1943. godine, te je iste godine postala članicom Komunističke partije Hrvatske. U tim godinama obnašala je dužnost rukovoditeljice zbjega u Le Shatt, Egipat te je bila članica Odbora JNOF-a. Po završetku rata vraća se u domovinu, gdje je (do osude 1971.) obnašala razne političke funkcije – zastupnica Gradske skupštine Zagreba, poslanica Savezne skupštine SFRJ, članica Interparlamentarne unije SFRJ, članica delegacije u Organizaciji ujedinjenih naroda (OUN), članica Sveučilišnog komiteta, članica CK SKH i CK SKJ, predsjednica Izvršnog vijeća Sabora SRH (i prva žena predsjednica Vlade (1967.) u širim srednjoeuropskim prostorima). Predsjednicom Centralnog komiteta SKH postaje 1969. godine i s te funkcije je prisilno smijenjena 1971. godine. Komunistička partija osudila ju je u Karađorđevu 1. 7. 1971. godine kao jednu od vođa Hrvatskog proljeća, nakon čega prestaje njen javni, politički i znanstveno-nastavni život sve do 1990. godine, kada se kao izvanstranačka osoba pridružuje Koaliciji narodnog sporazuma (HSS, HDS, HSLS, HKDS i SDSH). Iste godine sudjeluje u osnivanju Hrvatske narodne stranke (HNS) te 1991. postaje predsjednica iste, a s te funkcije se svojevoljno povukla 1994. godine. Do smrti je bila počasna predsjednica HNS-a. Kandidirala se za predsjednicu Republike Hrvatske 1992. godine. U mandatu saborske zastupnice bila je od 1992. – 1995. godine, bila je članica Odbora za vanjsku politiku Sabora te Izvršnog odbora Interparlamentarne unije (IPU) Sabora RH, predstavljala je Hrvatsku na međunarodnim sastancima žena parlamentarki, te je bila članica državne delegacije na Međunarodnom kongresu žena u Pekingu 1995. godine.

Više puta je nagrađivana za svoj znanstveni radi – nagradom „B. Adžija“ 1964. i 1967. godine, te je dobitnica Nagrade „M. Mirković“ 1964. godine.

VAŽNIJA DJELA:

Dabčević-Kučar, S. (1952.), Politička ekonomija : za III. razred ekonomskog tehnikuma, sastavili Savka Dabčević-Kučar, Aleka [i. e. Alemka] Grgurić, Mijo Novak, Zagreb: Školska knjiga.

Dabčević-Kučar, S. (1952.), Politička ekonomija : za II. razred ekonomskog tehnikuma, sastavili Savka Dabčević-Kučar, Alenka [i. e. Alemka] Grgurić, Mijo Novak, Zagreb: Školska knjiga.

Dabčević-Kučar, S. et al. (1953.), Mali ekonomski rječnik / Lang, R. i Dabčević-Kučar, S. (ur.), Zagreb: Glas rada.

Dabčević-Kučar, S. (1955.), J. M. Keynes - teoretičar državnog kapitalizma: doktorska teza, Zagreb: vlastita naklada.

Dabčević -Kučar, S. (1961.), Kretanje najamnine u savremenim kapitalističkim zemljama, Beograd: Savez društava ekonomista Jugoslavije.

Dabčević-Kućar, S. (1964.), Regional planning in Yugoslavia, u: Papers of the Regional Science Association, (12), 239–253.

Dabčević-Kučar, S. et al. (1965.), Problemi teorije i prakse socijalističke robne proizvodnje u Jugoslaviji, Zagreb: Informator.

Dabčević-Kučar, S. et al. (1965.), Politička ekonomija, Zagreb: Školska knjiga.

Dabčević -Kučar, S. (1991.), 71 <!> : hrvatski snovi i stvarnost, Zagreb: Interpublic.

FOTOGRAFIJE:

Fotografija 1. Dabčević-Kučar, S.(2021.), Hrvatska enciklopedija, mrežno izdanje, Zagreb: Leksikografski zavod Miroslav Krleža, preuzeto s https://www.enciklopedija.hr/Natuknica.aspx?ID=13632

Fotografija 2. Prof. dr. sc. Savka Dabčević-Kučar na znanstvenoj konferenciji "Kejnijanizam i hrvatske ekonomska misao i stvarnost u procesu globalizacije", održana 7.-8. 12. 2006. na Ekonomskom fakultetu - Zagreb: (Izvor: Baletić, Z. i Medić Đ. Š., ur. (2010.), John M. Keynes i hrvatska ekonomska misao: Zbornik radova, Zagreb: Ekonomski fakultet)

OSTALI IZVORI:

Stipetić, V. (2013.), Povijest hrvatske ekonomske misli, Zagreb: Ekonomski fakultet, 410-411.

Ekonomski fakultet u Zagrebu (1980.), 60. godina Ekonomskog fakulteta u Zagrebu, Zagreb: Ekonomski fakultet, 194.

Goleden marketing (1996.), Tko je tko u hrvatskom gospodarstvu, Zagreb: Golden marketing, 100.

Dabčević-Kučar, S.(2021.), Hrvatska enciklopedija, mrežno izdanje, Zagreb: Leksikografski zavod Miroslav Krleža, preuzeto s http://www.enciklopedija.hr/Natuknica.aspx?ID=13632

Wikipedia, preuzeto s https://sh.wikipedia.org/wiki/Savka_Dab%C4%8Devi%C4%87-Ku%C4%8Dar

CITIRANJE: