Hugo Birolla

Dr. Hugo Birolla rođen je 1934. godine u Zagrebu. Četverogodišnju pučku školu i gimnaziju završio je u Varaždinu, a studij matematike na Prirodoslovno-matematičkom fakultetu, smjer „Teorijska matematika“ 1959. godine. U Centru za studij bibliotekarstva, dokumentacionih i informacijskih znanosti pri Sveučilištu u Zagrebu magistrirao je 1976. obranom rada „Izrada nastavnog programa i priručnika za kolegij: Uvod u automatiziranu obradu podataka“. Doktorsku disertaciju pod naslovom „Istraživanje mogućnosti prognoziranja indeksa fizičkog obujma industrijske proizvodnje u statističkom informacijskom sistemu SFRJ obranio je 1989. godine na Fakultetu organizacije i informatike u Varaždinu. Informatičko specijalističko školovanje završio je 1969. godine u tvrtci IBM Deutschland u Sindelfingenu, Njemačka.

U znanstveno zvanje znanstvenog asistenta izabran je 1977. godine, u nastavno zvanje izvanrednog profesora za disciplinu „Osnove informatike“ izabran je 1990. godine, od 1997. godine postaje viši znanstveni suradnik u području informacijskih znanosti te je izabran u znanstveno-nastavno zvanje izvanredni profesor u području društvenih znanosti, polje informacijskih znanosti za predmet „Informatika“ na Ekonomskom fakultetu u Zagrebu.

U školskoj godini 1959./60. radi kao profesor matematike na školi učenika u privredi u Varaždinu, od 1961.-1967. radi u Republičkom zavodu za statistiku SRH u Zagrebu najprije kao pripravnik, zatim kao statističar-matematičar i na kraju kao savjetnik za primjenu matematičkih metoda. Od 1967.-1973. radi u poduzeću Intertrade, sektor IBM u Zagrebu kao pripravnik, pa sistemski inženjer za IBM sisteme za obradu podataka i na kraju kao ovlašteni specijalist za obradu podataka na području javne uprave, obrazovnih i komunalnih organizacija. Od 1973. godine radi kao nastavnik na Visokoj školi za vanjsku trgovinu i nakon integracije na Ekonomskom fakultetu u Zagrebu, prvo kao predavač, odnosno od 1980. kao viši predavač iz predmeta „Automatizirana obrada podataka“, a od 1984. i predmeta „Osnove informatike“. Od 1985.-1990. bio je vršilac dužnosti rukovodioca Centra za ekonomsku informatiku. Osim toga, od 1961.-1967. u dopunskom radu bio je asistent na Višoj statističkoj školi iz predmeta Matematika I i Matematika II, od 1966.-1967. asistent na Farmaceutskom fakultetu za predmete Matematika I i II, te Statistika, od 1969.-1970. predavač na Višoj ekonomskoj školi u Varaždinu za predmet „Organizacija uvođenja automatske obrade podataka“, od 1969.-1976. predavač na Višoj statističkoj školi u Zagrebu iz predmeta „Uvod u elektroničku obradu podataka“, od 1970.-1973. predavač na Visokoj školi za vanjsku trgovinu u Zagrebu za predmet „Seminar iz elektroničkih računala“, od 1971.-1983. predavač na postdiplomskom studiju bibliotekarstva, dokumentacionih i informacijskih znanosti Sveučilišta u Zagrebu za predmet „Osnovne numeričke metode“. U razdoblju 1976/1977. i 1979/80. predavao je na postiplomskom studiju na Visokoj školi za vanjsku trgovinu za predmet „Elektronička računala“, te od 1979.-1983. na postdiplomskom studiju iz bibliotekarstva, dokumentacionih i informacijskih znanosti Sveučilišta u Zagrebu za predmet „Kompjutorski sistemi“. Na Ekonomskom fakultetu u Zagrebu predavao je do odlaska u mirovinu u prosincu 2001. godine.

O okviru ostalih aktivnosti, Birolla je 1971.-1972. bio rukovodilac Statističke službe u Institutu za društvena istraživanja u Zagrebu, od 1971. do 1980. član Uređivačkog odbora u časopisu Informatologia Yugoslavica te je bio stalni suradnik u časopisima Knjigovođa, Informator, Računovodstvo i financije i IBI, autor emisije „Brojevni sustavi“ emitiranog za učenike srednjih škola na RTV Zagreb (1973.), suradnik Zavoda za prosvjetno-pedagošku službu SRH (1977.), član Odbora za poslovno informiranje Privredne komore grada Zagreba (1984.-1985.), član proširenog znanstveno-nastavnog vijeća FOI-a, Varaždin (1989.), jedan od inicijatora za organizaciju izložbe sredstava za obradu podataka i uredske opreme INTERBIRO na Zagrebačkom velesajmu, te je od osnutka bio član Organizacijskog odbora Interbio-Informatika, predsjedavao je Gradskim odborom Sindikata radnika u odgoju, obrazovanju, znanosti i kulturi od 1985. itd.

Od 1968. godine bio je član Društva matematičara i fizičara SRH, od 1971. član Jugoslavenskog statističkog društva, od 1976. član Društva za informatiku SRH, od 1978. član Statističkog društva SRH, od 1989. član Društva za razvijanje informatičke pismenosti u Zagrebu te član Hrvatskog komunikološkog društva, Šahovskog kluba Varaždin, Mense i Društva Hrvatska - Japan.

Za stručne doprinose dobio je 1974. godine Priznanje povodom 30. godišnjice statističke službe u SFRJ „za doprinos unapređenju i razvitku statističke službe u SFRJ“. 1981. godine dobio je Priznanje prigodom 20. godišnjice rada Centra za postdiplomski studij iz bibliotekarstva, dokumentacije i informacijskih znanosti za rad na ostvarivanju i unapređivanju znanstveno-nastavne djelatnosti Centra. 1985. godine dobio je Priznanje povodom 20. godišnjice Centra za automatsku obradu podataka grada Zagreba za višegodišnju suradnju i doprinos rezultatima rada i razvoja informatičke djelatnosti.

Osim što je dr. Birolla ostao zapamćen kao jedan od najduhovitijih ljudi u akademskoj zajednici zagrebačkog Sveučilišta, mnogi ga se rado sjećaju i po njegovom trajnom nadahnuću oslikavanja ljudskih lica u kamenu. Iz te galerije ljudskih lica dio eksponata izložen je u Koncertnoj dvorani HNK u Varaždinu u ožujku 2010. godine izložbom pod nazivom „Likovi u kamenu Huga Birolle“.

Hugo Birolla (ko)autor je većeg broja znanstvenih i stručnih članaka, knjiga i srednjoškolskih udžbenika.

VAŽNIJA DJELA:

Birolla, H. et al. (1981.), Osnove informatike, Zagreb: Informator. (druga izdanja: 1984., 1985., 1986., 1987., 1988., 1989.)

Birolla, H. (1981.), Kompjutorska obrada podataka, Zagreb: Liber. (druga izdanja: 1986.)

Birolla, H. et al. (1985.), Primjena osobnih kompjutora u radnim organizacijama, Zagreb: Informator. (druga izdanja: 1987.)

Birolla, H. et al. (1996.), Temelji informatike: repetitorij, Zagreb: Zeus. (Druga izdanja: 1997.)

Birolla H., Bosilj Vukšić, V. i Čerić, V. (1996.), Poslovna informatika, Zagreb: Carski husar.

Birolla, H. (1997.), Informatika 1: udžbenik za prvi razred ekonomske škole, Zagreb: Školska knjiga. (Druga izdanja: 1998., 1999., 2000., 2001.)

Birolla, H. (1996.), Informatika 2: udžbenik za drugi razred ekonomske škole, Zagreb: Školska knjiga. (Druga izdanja: 1999., 2001., 2002.)

Birolla, H. (1999.), Dopunske teme iz informatike, Zagreb: Carski husar.

OSTALI IZVORI:

IRB (2022.), Hrvatska znanstvena bibliografija, preuzeto 28. travnja 2022. s https://www.bib.irb.hr/pretraga/?operators=and%7C3773%7Ctext%7Cauthor

Informatologia (2016.), In memoriam Prof. dr. sc. Hugo Birolla, Informatologia, 49(1-2), 94-97. https://hrcak.srce.hr/file/238669

Maletić, F., ur. (1996.), Tko je tko u hrvatskom gospodarstvu, Zagreb: Golden Marketing, 38.

FOTOGRAFIJA:

Informatologia (2016.), In memoriam Prof. dr. sc. Hugo Birolla, Informatologia, 49(1-2), 94-97. https://hrcak.srce.hr/file/238669

CITIRANJE:

Ekonomski fakultet - Zagreb (2022.), Leksikon Ekonomskog fakulteta – Zagreb: Hugo Birolla, preuzeto [upisati datum preuzimanja] s https://lef.net.efzg.hr/po%C4%8Detna/abecedarij/b/hugo-birolla