Vladislav Brajković

Akademik Vladislav Brajković rođen je 1905. godine u Kninu, u bokeljskoj obitelji s izrazitom pomorskom tradicijom. Klasičnu gimnaziju pohađao je u Splitu i Kotoru, a 1927. godine diplomirao je na Pravnom fakultetu u Beogradu. Doktorirao je 1933. godine na Aix-Marseille Université obranivši rad pod nazivom "Etude historique sur le droit maritime privé du Littoral yougoslave (Povijesna studija o privatnom pomorskom pravu na jugoslavenskoj obali)”, za koju je dobio sveučilišnu nagradu.

Nakon doktorata 1934. godine zapošljava se u Pomorskom odjelu Ministarstvu saobraćaja u Beogradu, gdje radi do 1937. godine. Za honorarnog profesora za predmet "Pomorsko pravo" imenovan je 1936. godine na Ekonomsko-komercijalnoj visokoj školi (EKVŠ) u Zagrebu. Na Pravnom fakultetu u Subotici zapošljava se 1937. godine kao docent za predmet "Trgovačko i mjenično pravu", a kasnije kao izvanredni profesor (1940.). Od 1941. do 1975. godine radio je na Pravnom fakultetu u Zagrebu, najprije kao izvanredni (1941.), a onda redoviti profesor (1945.) za predmet "Pomorsko i opće saobraćajno pravo", te postaje nositelj katedre za taj predmet. Za dekana Pravnog fakulteta u Zagrebu biran je u više mandata (1947.-1948., 1957.-1958. i 1965.-1966.). Kao honorarni profesor predavao je pomorsko pravo najprije na Ekonomsko-komercijalnoj visokoj školi (EKVŠ) od 1936. do 1941. godine, potom na Hrvatskoj ekonomsko-komercijalnoj visokoj školi od 1941. do 1945., pa opet na EKVŠ-u od 1945. do 1947. i na kraju na Ekonomskom fakultetu od 1947. do 1975. Akademik Brajković bio je inicijator osnivanja Jadranskog instituta, aktivno je djelovao u pomorskopravnom odsjeku Instituta u sklopu Akademije, a od 1982. do 1989. bio je voditelj. Od 1961. godine bio je dopisni, a od 1968. godine redovni član JAZU-a, od 1973. godine crnogorske akademije CANU, te dopisni član slovenske akademije SAZU.

Kroz znanstveno-nastavni rad bavio se posebno pomorskom problematikom i vrijednostima Jadrana, a bio je izuzetno aktivan i na području zakonodavstva. Imao je velik utjecaj pri donošenju važnih konvencija i izradi propisa. Bio je arbitar ili povremeni sudac privrednog suda. Također je bio predsjednik Znanstvenog savjeta za pomorstvo JAZU, a zalagao se u radu Udruženja pravnika Jugoslavije, kao predsjednik i u radu Društva za proučavanje i unapređenje pomorstva Jugoslavije, te kao osnivač i dugogodišnji predsjednik (1954.-1975.) u radu Jugoslavenskog udruženja za pomorsko pravo. Bio je jedan od osnivača Društva za proučavanje i unapređenje pomorstva u Splitu (1962.) te počasni predsjednik od 1965. godine. Osim toga, bio je admiral Bokeljske mornarice od 1966. godine. Posebno je bio aktivan u Comité Maritime Internationale - CMI (Međunarodni pomorski odbor), gdje je kao član, odnosno predsjednik jugoslavenske državne delegacije sudjelovao na mnogim diplomatskim konferencijama za pomorsko pravo.

Za svoj rad dobio je brojna priznanja i odlikovanja, između ostalog Državnu nagradu AVNOJ-a, dva ordena, francuski Orden viteza za pomorske zasluge (Chevalier d'ordre du Mérite Maritime), te posthumno 1989. godine Plavu vrpcu Vjesnika.

Objavio je više od 200 radova o pomorskom i općem prometnom pravu, bio glavni urednik II. izdanja Pomorske enciklopedije Jugoslavenskog leksikografskog zavoda te jedan od utemeljitelja časopisa „Uporedno pomorsko pravo i pomorska kupoprodaja“.

VAŽNIJA DJELA:

Brajković, V. (1930.), O sukobu na moru, Arhiv za pravne i društvene nauke, 4, 365-373.

Brajković, V. (1937.), Međunarodna konvencija za zaštitu ljudskog života na moru,Beograd: [s.n.].

Brajković, V. (1939.), Bezbednost plovidbe i zaštita ljudskog života na moru, Beograd: Globus.

Brajković, V. (1948.), Problem pomorskog zakonika ili zakonika o plovidbi, Zbornik Pravnog fakulteta u Zagrebu, 287-298.

Brajković, V. (1949.), More kao prometni put, Zagreb: Seljačka sloga.

Brajković, V. (1951.), Problem brodara i njegove odgovornosti de iure condendo, Zagreb: JAZU.

Brajković, V. et al (1981.), Zakon o pomorskoj i unutrašnjoj plovidbi: s napomenama i komentarskim bilješkama, Zagreb: Narodne novine.

OSTALI IZVORI:

Brajković, V. (2003.-2005.), Život i djelo Vladislava Brajkovića, Zagreb: Nacionalna zajednica Crnogoraca Hrvatske; Kotor: Hrvatsko građansko društvo Crne Gore : Društvo „Bokeljska mornarica“.

Jakaša, B. (1989) In memoriam Vladislav Brajković 24.I.1905. - 9.IX. 1989., preuzeto 10. studenog 2022. s https://hrcak.srce.hr/214892

Pravni fakultet Zagreb (2022.), Prof. dr. sc. Vladislav Brajković, preuzeto 10. studenog 2022. s https://www.pravo.unizg.hr/pop/povijestkatedre/prof._dr._sc._vladislav_brajkovic

Brajković, V. (2022.), Hrvatska enciklopedija, mrežno izdanje. Leksikografski zavod Miroslav Krleža, preuzeto 11. studeni 2022. s http://www.enciklopedija.hr/Natuknica.aspx?ID=9220

Jadranski zavod (s. n.) Akademik Vladislav Brajković, preuzeto 10. studeni 2022. s http://jadranski-zavod.hazu.hr/files/file/pdf/MARULA/Brajkovic_V.pdf

Ekonomski fakultet (1980.), 60 godina Ekonomskog fakultet u Zagrebu, Zagreb: Ekonomski fakultet, 327-328.

FOTOGRAFIJA:

Brajković, V. (2022.), Hrvatska enciklopedija, mrežno izdanje. Leksikografski zavod Miroslav Krleža, preuzeto 11. studeni 2022. s http://www.enciklopedija.hr/Natuknica.aspx?ID=9220

CITIRANJE:

Ekonomski fakultet – Zagreb (2022.), Leksikon Ekonomsko fakulteta – Zagreb: Vladimir Brajković, preuzeto [upisati datum preuzimanja] s https://sites.google.com/net.efzg.hr/lef/po%C4%8Detna/abecedarij/b/vladislav-brajkovi%C4%87