Marijan Hanžeković

Marijan Hanžeković rođen je 1915. godine u Slavonskoj Požegi. Realnu gimnaziju završio je 1933. godine u Zagrebu, doktorirao na Pravnom fakultetu u Zagrebu 1938. godine, diplomirao na Filozofskom fakultetu iz grupe jezika engleski, francuski i njemački 1942. godine, habilitirao na Pravnom fakultetu iz predmeta „Nauka o financijama“ radom „Dvostruko oporezivanje“ 1955. godine. Nekoliko puta je bio na stručnom usavršavanju u inozemstvu (Manchester, London, York, Prag, Pariz i Beč).

Prije dolaska na Ekonomski fakultet radio je kao činovnik u Banskoj upravi Savske banovine, u nekoliko privatnih poduzeća, u Turističkom odsjeku Gradskog poglavarstva u Zagrebu (1933.-1938.),  Ministarstvu inostranih poslova u Zagrebu (1938.-1941.), kao pravni savjetnik i upravitelj Bosanske industrije i trgovačke banke d. d.d (1941.-1044.), sekretar kotarskog suda u Garešnici, referent u Povjereništvu za financije Okružnog Narodnog odbora Pokupje, šef odsjeka prihoda u Okružnom Narodnom odboru, Zagreb (1945.-1947.), inspektor za prihode u Ministarstvu financija NRH (1947.-1949.), šef odsjeka budžeta u NO oblasti Zagreb (1949. – 1959.), vršilac dužnosti direktora i pomoćnik direktora filijale Narodne banke u Zagrebu (1959.-1956.), pomoćnik direktora u Direkciji analiza u Centrali Narodne banke za NRH, a zatim viši savjetnik u Službi društvenog knjigovodstva u Centrali za SRH (1956.-1963.). Dr. Marijan Hanžeković bio je prvi hrvatski ministar financija (1990.-1991.). Posljednje mjesece života bio je angažiran kao predsjednik Komisije za monetarni sustav i izradu novčanica Republike Hrvatske. 

Od 1955. godine bio je honorarni nastavnik na Pravnom fakultetu u Zagrebu iz predmeta „Nauka o financijama“. Za honorarnog docenta Ekonomskog fakultet u Zagrebu izabran je 1961/62. godine, za izvanrednog u stalnom radnom odnosu iz predmeta „Sistem društvenih funkcija“ i „Devizni sistem i međunarodna plaćanja“ krajem 1964. godine, a reizborom 1970. godine izabran je u zvanje izvanrednog profesora za predmete „Devizna politika i međunarodna plaćanja“ i „Bankarstvo i bankovni sistem“, te kasnije „Javne financije“ i „Društvene financije Jugoslavije“. Bio je predsjednik Katedre za financije (1965. do 1968. i od 1979.), dopredsjednik Izvršnog odbora, član Znanstveno-nastavnog vijeća, predsjednik Komisije za biblioteku (1965.-1972.?) i raznih drugih komisija. Također je bio predsjednik interkatedarske organizacija katedara za financije ekonomskih fakulteta Jugoslavije. Na Fakultetu je radio do odlaska u mirovinu 1981. godine. Bio je vanjski suradnik Ekonomskog instituta, a od 1965. do 1971. bio je šef Odjela za financije ovog instituta. Držao je predavanja na sveučilištima u Grazu, Beču i Marburgu/Lahn te je držao nastavu, osim na matičnom fakultetu, i na postdiplomskim studijima u Skopju, Pravnom fakultetu u Zagrebu, Institutu za javne financije, Institute of Social Studies, Haag i Hochschule fur Verwaltungswissenschaften, Spayer.

Institut za javne financije, pok. Marijan Hanžeković, mlađi, Ministarstvo financija RH, HNB, Privredna banka, Zagrebačka banka i Hrvatska poštanska banka su u spomen na dr. Marijana Hanžekovića osnovali Zakladu prof. dr. Marijana Hanžekovića s ciljem promicanja financijske znanosti te poticanja znanstvenika i stručnjaka, osobito mladih da se bave ovom znanstvenom disciplinom.

Hanžeković je bio član udruženja International Law Association, u kojem je 1974. godine izabran za člana International Monetary Law Committee, član Komisije za reviziju saveznih zakona u oblasti financiranja i poreznog sistema u Saveznoj skupštini (1970.), član Ekonomskog savjeta SRH (1970.), predsjednik radne grupe za donošenje nacrta Zakona o financiranju opće i zajedničke potrošnje pri Saboru SRH (1971.-1972.), član Savjeta za plan i financije Skupštine grada Zagreba (1972.-1974.)

Krajem kolovoza 1942. godine radi političkih uvjerenja bio je u zatvoru u Savskoj cesti, pa u logoru u Jasenovcu, logoru u Staroj Gradišci, zatvoru u Zagrebu i kaznionici u Lepoglavi. Nakon toga odlazi u partizane i postaje član Saveza boraca. Odlikovan je Medaljom zasluga za narod.

VAŽNIJA DJELA:

Marijan Hanžeković objavio je više od sto stručnih i znanstvenih radova, intenzivno je sudjelovao u izradi leksikona, enciklopedija i rječnika, a bio je urednik školskog leksikona „Ekonomika Jugoslavije i financijski sistem“ te urednik za ekonomiku III. izdanja „Opće enciklopedije“. Prevodio je značajne autore i djela svjetske ekonomske misli (A. Smith, J. A. Schumpeter, C. Palloix).

Hanžeković, M. (1963.), Privredni sistem SFRJ, 2. izmijenj. izd., Zagreb: Narodne novine.

Hanžeković, M. (1967.), Problemi društvenih financija, Zagreb: Ekonomski institut i Naučno-istraživački centar Ekonomskog fakulteta.

Hanžeković, M. (1970.), Institucionalne i privredno-sistemske pretpostavke dugoročnog razvoja, Zagreb.

Hanžeković, M. (1972.), Međunarodne financije, Zagreb: Institut za javne financije, Postdiplomski studij financijske teorije i politike.

Hanžeković, M. (1973.), Partnerships and joint ventures in the Yugoslav law, Lausanne: [s. n.].

Hanžeković, M. (1974.), Organizacija udruženog rada u bankama, Zagreb: Institut za ekonomska istraživanja Ekonomskog fakulteta.

Hanžeković, M. (1987.), Bankarstvo, Zagreb: CDO.

Hanžeković, M. (1992.), Vrijednosni papiri i njihovo tržište, Zagreb: Institut za javne financije. 

OSTALI IZVORI:

Ekonomski fakultet u Zagrebu (1980.), 60 godina Ekonomskog fakulteta u Zagrebu, Zagreb: Ekonomski fakultet, 213-214.

Institut za javne financije (1994.), Prof. dr. Marijanu Hanžekoviću u spomen, Financijska praksa, 18(3), 173-358, preuzeto 26. lipnja 2023. s http://arhiv.ijf.hr/public.php?view_doc=599add9709e601881ec6ee1678a50f51d7cd981098d4a11d7cbb927937f25712

CITIRANJE:

Ekonomski fakultet – Zagreb (2023.), Leksikon Ekonomskog fakulteta – Zagreb: Marijan Hanžeković, Zagreb: Ekonomski fakultet, preuzeto [upisati datum preuzimanja] s https://sites.google.com/net.efzg.hr/lef/po%C4%8Detna/abecedarij/h/marijan-han%C5%BEekovi%C4%87