Alica Wertheimer-Baletić

Dr. Alica Wertheimer-Baletić rođena je u skromnoj obitelji oca Josipa, službenika i majke Štefanije. Bila je u braku s akademikom dr. Zvonimirom Baletićem i imaju jednu kćer. U rodnom Vukovaru završila je osnovnu školu (1945.-1949.) i realnu gimnaziju (1949.-1956.). Ekonomski fakultet u Zagrebu upisala je 1956. godine, gdje je diplomirala 1960. godine i stekla zvanje diplomirani ekonomist. Na istom fakultetu stekla je 1964. godine akademski stupanj magistre iz područja ekonomike komune obranom rada „Promjene u ekonomsko-socijalnoj strukturi stanovništva i njihov utjecaj na ličnu potrošnju – s osvrtom na Grad Zagreb“, kao i doktorat iz područja političke ekonomije 1966. godine obranom doktorske disertacije pod nazivom „Obim i struktura lične potrošnje kao funkcija promjena u ekonomsko-socijalnoj strukturi stanovništva u SFRJ“ pred komisijom u sastavu dr. Savke Dabčević-Kučar, predsjednice i članova dr. Vladimira Serdara i dr. Dušana Sabolovića. U akademskoj 1966./67. godini bila je na studijskom boravku na University of Chicago, USA. Za člana-suradnika JAZU izabrana je 1986. godine, za redovnu članicu Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti izabrana je 1992. godine, od 1995. do 2000. godine bila je tajnica Razreda za društvene znanosti i članica Predsjedništva HAZU-a, a od 2004. do 2010. godine bila je potpredsjednica HAZU-a. U 2004. godini izabrana je za članicu Académie Européene des Sciences, des Arts et des Lettres u Parizu.

Nastavna djelatnost dr. Alice Wertheimer-Baletić ostvarivala se punih 47 godina. Na Ekonomskom fakultetu u Zagrebu zapošljava se 1961. godine kao asistentica, najprije za predmet „Elementi statističke metode““ na Katedri statistike i matematike, a od 1964. godine na Katedri političke ekonomije. U zvanje docentice izabrana je 1966. godine za predmet „Politička ekonomija“, u zvanje izvanredne profesorice 1972. godine za predmet „Demografija“ te u zvanje redovite profesorice 1976. godine. Predavala je „Političku ekonomiju kapitalizma“ i „Demografiju“ na redovitom studiju i na poslijediplomskim studijima na Ekonomskom fakultetu u Zagrebu, Ekonomskom fakultetu u Osijeku, Ekonomskom fakultetu političkih znanosti u Sarajevu, povremeno na Fakultetu političkih znanosti, Geografskom odjelu PMF-a, Studiju za socijalni rad Pravnog fakulteta, Odsjeku za sociologiju Filozofskog fakulteta, Odsjeku za demografiju i demogeografiju na University Karlovy u Pragu itd. Odobrenjem matičnog Fakulteta, od 1961. vodila je vježbe iz statistike u okviru predmeta „Elementi statističke metode“ na Višoj školi za socijalne radnike u Zagrebu. Od 1968. do 1972. godine bila je predstojnica Demografskog odjela na Institutu za društvena istraživanja Sveučilišta u Zagrebu, od 1981. godine predsjednica Odjela za političku ekonomiju Ekonomskog fakulteta – Zagreb, zatim jedna od direktorica međunarodnog poslijediplomskog studija „Demographic Trends and Population Policies“ na Interuniverzitetskom centru u Dubrovniku (1985.-1989.). Utemeljila je Katedru za demografiju na Ekonomskom fakultetu – Zagreb 1997. godine. Na Ekonomskom fakultetu – Zagreb radila je do umirovljenja 2008. godine.

Za svoj rad primila je više priznanja među kojima se ističe „Nagrada Mijo Mirković“ kojom je na Ekonomskom fakultetu – Zagreb nagrađena sedam puta (1967., 1972., 1976., 1977., 1981,…), nagrada Grada Zagreba koja je njoj i suradnicima dodijeljena 1978. godine, republička nagrada „Božidar Adžija“ za doprinos razvitku demografije u Hrvatskoj koju je dobila 1983. godine, Državna nagrada za znanost RH, koju je dobila 1999. godine za cjelokupni znanstvenoistraživački rad u području društvenih znanosti, posebice za utemeljenje hrvatske demografije, nagrada Annales Pilar za doprinos razvoju demografije u Hrvatskoj iz 2004. godine, a odlikovana je i Ordenom reda Danice Hrvatske s likom Ruđera Boškovića 1995. godine te s likom Katarine Zrinske 1996. godine.

Bila je članica mnogih stručnih udruženja (International Union for the Scientific Study of Population, European Association for Population Studies, Hrvatskog društva ekonomista, Hrvatskog sociološkog društva, naučne sekcije Saveza ekonomista Jugoslavije, naučne sekcije Društva ekonomista Zagreba, Jugoslavenskog statističkog društva, Međunarodne unije za znanstveno proučavanje stanovništva…), kao i članica redakcija i savjeta mnogih časopisa (European Population Journal, Acta oeconomica-historica, Statistička revija, Encyclopaedia moderna, Stanovništvo, Radovi HAZU, Suvremeni ekonomski problemi…). Bila je članica delegacije RH na Europskoj konferenciji o stanovništvu u Genevi 1993. godine, te je kao stručnjakinja iz demografije bila članica delegacije na III. Pripremnom sastanku članica UN-a za izradu završnog dokumenta Međunarodne konferencije o stanovništvu i razvoju u New Yorku 1994. godine, te je sudjelovala u radu Populacijske komisije pri Ekonomskom i socijalnom savjetu UN-a 1997. godine. Od 1998. do 2002. godine bila je predstavnica Hrvatske pri Komisiji za stanovništvo i razvoj UN-a, a 2000. godine izabrana je za potpredsjednicu te komisije.

Pretežita znanstvena djelatnost dr. Wertheimer-Baletić bila je demografija s osnovnim usmjerenjem na ekonomsku demografiju. Uglavnom je obrađivala četiri skupine tema iz područja demografije: monografske obrade razvoja stanovništva Hrvatske, njezinih pojedinih krajeva, općina, naselja, naročito za Slavoniju i Baranju, istraživanja iz područja ekonomske demografije i demografije radne snage (međuzavisnost demografskih i ekonomskih procesa) primarno za Hrvatsku, istraživanja zakonitosti razvoja stanovništva, procesa demografske tranzicije i populacijsku politiku te teorijske i metodološke rasprave iz područja opće i ekonomske demografije. Njen znanstveni rad bitno je doprinio razvitku demografije u Hrvata, a brojnim znanstvenim i stručnim radovima značajno je utjecala na razvoj ove znanstvene discipline, ne smo u Hrvatskoj, već i u širem okruženju.

Govorila je engleski i ruski jezik, a služila se i francuskim jezikom.

VAŽNIJA DJELA:

Znasntveni i stručni opus stvaralaštva u kojem je dr. Alica Wertheimer-Baletić (ko)autorica broji oko 200 bibliografskih jedinica, a u nastavku su izdvojena njena važnija monografska djela.

Wertheimer-Baletić, A. (1971.), Stanovništvo SR Hrvatske – Studije, Zagreb: Školska knjiga.

Wertheimer-Baletić, A. (1973.), Demografija – Stanovništvo i ekonomski razvitak, Zagreb: Informator.

Wertheimer-Baletić, A. (1974.), Akumulacija kapitala i položaj radničke klase u kapitalizmu, u: Politička ekonomija kapitalizma, Zagreb: Informator.

Wertheimer-Baletić, A. (1974.), Tendencijski pad profitne stope, u: Politička ekonomija kapitalizma, Zagreb: Informator.

Baletić, Z. i Wertheimer-Baletić, A. (1975.), Stanovništvo općina Hercegovine, Mostar: Privredna komora.

Wertheimer-Baletić, A. (1975.), Promjene u ekonomskoj strukturi stanovništva SR Hrvatske u razdoblju 1961-1971., s posebnim osvrtom na ekonomsku aktivnost stanovništva,knjiga III., studije Uzroci i posljedice demografskih promjena u SR Hrvatskoj, Zagreb: Institut za društvena istraživanja Sveučilišta u Zagrebu, str. 128.

Wertheimer-Baletić, A. (1976.), Proces potrošnje u socijalizmu, u: Politička ekonomija socijalizma, Zagreb: Informator.

Wertheimer-Baletić, A. (1978.), Ekonomska aktivnost stanovništva – demografski aspekti, Zagreb: Školska knjiga.

Wertheimer-Baletić, A. (1978.), Demografija-Popullsia dhe zhvilimi Economik, prijevod, Priština: Universitet Prishtines.

Baletić, Z. i Wertheimer-Baletić, A. (1979.), Analiza i projekcija stanovništva Slavonije i Baranje Zagreb: Ekonomski institut.

Wertheimer-Baletić, A. (1982.), Demografija – Stanovništvo i ekonomski razvitak, drugo prerađeno i dopunjeno izdanje, Zagreb: Informator.

Wertheimer-Baletić, A. (1988.), Znanstvene osnove populacijske politike u SR Hrvatskoj, Zagreb: Republički zavod za društveno planiranje.

Wertheimer-Baletić, A. et al (1989.), Demografski i društveno-ekonomski uvjeti razvoja zagrebačke regije, Zagreb: Institut za ekonomska istraživanja Ekonomskog fakulteta.

Wertheimer-Baletić, A. (1991.), Promjene u ekonomsko-socijalnoj strukturi stanovništva Hrvatske u poslijeratnom razdoblju, Zagreb: Institut za ekonomska istraživanja Ekonomskog fakulteta.

Wertheimer-Baletić, A. (1993.), Stanovništvo Vukovara i vukovarskog kraja, Zagreb: Nakladni zavod Globus.

Wertheimer-Baletić, A. et al (1994.), Vukovar – vjekovni hrvatski grad na Dunavu, Koprivnica: Nakladna kuća Feletar.

Wertheimer-Baletić, A. (1999.), Stanovništvo i razvoj, Zagreb: Nakladnička kuća MATE.

Wertheimer-Baletić, A. (1999.), The Population of Vukovar and Surrounding Area, Zagreb: Ekološki glasnik.

Wertheimer-Baletić, A. (2007.), Depopulacija, starenje stanovništva i populacijska politika u Hrvatskoj. Zagreb: HAZU.

Wertheimer-Baletić, A. (2017.), Demografska teorija, razvoj stanovništva Hrvatske i populacijska politika: (izbor radova), Samobor: Meridijani.

OSTALI IZVORI:

HAZU (2022.), Wertheimer-Baletić, Alica, akademkinja, preuzeto 5. rujna 2022. s https://www.info.hazu.hr/clanovi/wertheimer-baletic-alica/

Ekonomski fakultet – Zagreb (2022.), Prof. dr. sc. Alica Wertheimer-Baletić, akademkinja, preuzeto 5. rujna 2022. s https://www.efzg.unizg.hr/prof-dr-sc-alica-wertheimer-baletic-akademkinja/37284

IRB (2022.), Hrvatska znanstvena bibliografija, preuzeto 5. rujna 2022. s https://www.bib.irb.hr/pregled/profil/29839

LZMK (2021.), Wertheimer-Baletić, A., preuzeto 5. rujna 2022. s https://www.enciklopedija.hr/natuknica.aspx?id=66018

CITIRANJE:

Ekonomski fakultet - Zagreb (2022.), Leksikon Ekonomskog fakulteta – Zagreb: Alica Wertheimer-Baletić, preuzeto [upisati datum preuzimanja] s https://sites.google.com/net.efzg.hr/lef/po%C4%8Detna/abecedarij/w/alica-wertheimer-baleti%C4%87