Ivo Družić

Ivo Družić, professor emeritus rođen je u Zagrebu 1950. Državljanin Republike Hrvatske. Oženjen, otac troje djece. Osnovnu školu pohađao je u Šibeniku i Splitu, a gimnaziju u Zagrebu. Diplomirao je (1973), magistrirao (1981) i doktorirao (1988) godine na Ekonomskom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu. Akademske 1981/82. godine pohađao je i završio je dopunsko pedagoško obrazovanje za sveučilišne nastavnike na Filozofskom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu. Nakon diplomiranja zapošljava se 1973. godine u Centru za kulturnu djelatnost omladine u Zagrebu.

Od 01.studenog 1978. godine, pa do 30.09. 2020., stalno je zaposlen na Ekonomskom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu.

U redovitoj proceduri biran je za asistenta 1978. godine, starijeg asistenta 1981. godine, znanstvenog asistenta 1984. godine, znanstvenog suradnika 1988. godine, odnosno docenta 1989. godine, te višeg znanstvenog suradnika 1992. godine i izvanrednog profesora krajem 1992. godine. U zvanje redovitog profesora izabran je 1998. godine, a za redovitog profesora u trajnom zvanju 2003. godine. Senat Sveučilišta u Zagrebu izabrao ga je 2020. za professora emeritusa.

Akademske 1990/91. boravio je u Velikoj Britaniji kao Visiting Fellow na Institute for Development Studies at the University of Sussex, Brighton radeći na istraživačkim projektima, i sudjelujući u poslijediplomskoj nastavi predavanjima Human Capital and Developing Countries u okviru kolegija Development Strategy for LDC.

U ljetnom semestru 1994. godine boravi kao Research Fellow na University of Pittsburgh (SAD).

U ljetnom semestru 1995 boravi kao Visiting Professor na Chinese Academy of Social Sciences, gdje pored istraživačkog rada drži seriju predavanja na engleskom jeziku iz poslijediplomskih kolegija International Economics i Macroecnomic Aspects of Transition in Eastern Europe na University of Beijing.

Akademske godine 1997/98. bio je angažiran kao Visiting Professor na University of Pittsburgh predajući tri standardna kolegija na američkim sveučilištima : 0500 International Economics, 0520 Comparative Economic Systems, i 1530 Development Economics.

Bio je voditelj 3 znanstvena projekta financirana od MZO.

Član je Znanstvenog savjeta za gospodarski razvoj HAZU. Član je izdavačkog savjeta časopisa Zbornik Ekonomskog fakulteta Sveučilišta u Rijeci. Bio je član redakcije časopisa Ekonomski pregled i Zagreb International Review of Economics and Business

Predsjednik je i član Matičnog odbora za područje društvenih znanosti, polje ekonomije Nacionalnog vijeća za znanost 2005. – 2013. 

Predsjednik je Nacionalnog vijeća za znanost, visoko obrazovanje i tehnološki razvoj Republike Hrvatske 2014. – 2018.

Član je Povjerenstva za podjelu državnih nagrada za znanost Hrvatskog Sabora 2016-2020

Znanstvena, nastavna i stručna aktivnost

Tijekom četrdeset i dvije godine sveučilišne karijere profesor Ivo Družić ostvario je razvidan učinak u obje komponente poziva sveučilišnog nastavnika; znanstveno-istraživačkoj i nastavno-pedagoškoj, kao i u stručnoj aktivnosti.

Znanstvena aktivnost. Profesor Ivo Družić autor je više od 100 znanstvenih radova objavljenih u zemlji i inozemstvu[1] . Objavio je i 5 samostalnih znanstvenih knjiga: Ekonomske reforme, planiranje i rani socijalizam (1989), Razvoj i tranzicija hrvatskog gospodarstva (1997), Resursi i tržišta hrvatskog gospodarstva (2004),  A Journey through Transition Time – With Special Reference to Croatia (2006), Prosvijećeni industrijalizam (2010). Uz to objavio je 6 knjiga u su-autorstvu.

Znanstveni doprinos Ive Družića professora emeritusa moguće je klasificirati u dvije temeljne skupine. Prvu čine radovi iz područja makroekonomije odnosno makroekonomske analize i makroekonomske regulacije. Druga skupina znanstvenih radova odnosi se na gospodarstvo Hrvatske, njegovo tržišno restrukturiranje, analizu uzroka dugoročne stagnacije  gospodarske aktivnosti te istraživanje uvjeta i mogućnosti ubrzanog gospodarskog rasta.

U području makroekonomije koristeći sva područja suvremene makroekonomske analize Ivo Družić posebno istražuje suvremeni svjetski ekonomski razvoj i djelotvornost gospodarske tranzicije bivših planskih gospodarstava. Sustavno se baveći makroekonomskim reformama i makroekonomskom regulacijom već 1989. godine u objavljenoj knjizi utvrđuje teorijsku nekonzistentnost dotadašnjih ekonomskih reformi i potrebu njihove supstitucije, cjelovitom i konzistentnom tržišnom transformacijom. Ovu su mu bitnu spoznaju omogućila teorijska i empirijska istraživanja kojima je identificirao razloge nedjelotvornosti planskih privreda među ostalim i u njihovoj visokoj neelastičnosti spram tehnoloških promjena, odnosno u fiksnoj tehnološkoj paradigmi.

Znanstveni iskorak u makroekonomiji tranzicije profesor Družić čini poredbenom analizom uzroka oprečnog kretanja makroekonomskih indikatora u zapadnoj Europi tijekom Marshall-ovog plana 1948-51 i istočnoj Europi tijekom tranzicije 1990-1993. Prva skupina uzroka pronađena je u redoslijedu makroekonomskih prioriteta. U zapadnoj Europi, nakon 2. svjetskog rata utvrđeni red prioriteta polazio je od potrebe ostvarenja ubrzanog razvitka kojim bi se rješavali ostali problemi, pa su svi drugi ciljevi bili podređeni razvoju. Razvitak je promoviran ekspanzijom industrijske proizvodnje i obnovom poljoprivrednog outputa. Potom se utvrdio cilj uravnoteženja platne bilance, putem otvaranja američkog tržišta za europsku robu. Svi su ovi ciljevi podrazumijevali politiku pune zaposlenosti. U istočnoj je pak Europi prvi prioritet njihove tranziciji u tržišne ekonomije 1990. godine, bila politika makroekonomske stabilizacije razvidna u restriktivnoj monetarnoj politici i suzbijanju proračunskog deficita. Drugi je prioritet bila ubrzana privatizacija i institucionaliziranje svih potrebnih sastojaka tržišnog gospodarstva. Treći je prioritet bila liberalizacija cijena i vanjske trgovine. Druga skupina uzroka oprečnih rezultata ova dva programa, je suprotan pristup makroekonomskoj koordinaciji. Profesor Družić nalazi kako je bjelodan dijametralno suprotan pristup problemima gospodarskog razvitka u tržišnom okružju, te problemima makroekonomske strategije i makroekonomske koordinacije. Radikalno različite tržišne strategije rezultirale su nespornim uspjehom Marshall-ovog plana i dvojbenim gospodarskim rezultatima tranzicije u njene prve četiri godine.

Bitan doprinos izučavanju makroekonomskih fenomena profesor Družić učinio je formulacijom tranzicijskoga makroekonomskog menadžmenta kao umrežene aktivnosti koja se sastoji od četiri sinkronizirane razine: strukturnih promjena i uspostave tržišne infrastrukture, kratkoročne stabilizacijske ekonomske politike, dugoročne razvojne strategije upravljene ka savladavanju razvojnog jaza te nacionalnog modela tehnološkog razvitka odnosno evaluacije i difuzije novih tehnologija. Reduciran pristup, bez sinkronizacije sve četiri razine on utvrđuje kao jednim od ključnih čimbenika neučinkovitosti i parcijalnih suboptimalnih  rezultata tranzicije.

Drugo je područje znanstvenog interesa professora emeritusa Ive Družića hrvatsko nacionalno gospodarstvo. Područje njegovog istraživanja je tržišna institucionalizacija hrvatskog nacionalnog gospodarstva ogledana u procesu privatizacije, osobito njegov utjecaj na djelotvornost gospodarskih subjekata. Poseban znanstveni doprinos čini njegovo teorijsko i empirijsko istraživanje uzroka dugoročne stagnacije hrvatskog gospodarstva. Ivo Družić identificira 1980 godinu kao početak stagnacije u „zamci srednjeg dohotka“. Umjesto strategije inovativnog rasta s znanjem, obrazovanjem i inovacijama kao glavnim razvojnim uporištima, odabrana je strategija (postindustrijske) stabilizacije elaborirana u dva stabilizacijska programa (prvi 1980. godine u okviru bivše SFRJ  i drugi 1992. godine u samostalnoj i nezavisnoj Republici Hrvatskoj), koji do danas čine podlogu dugoročne službene ekonomske politike. Iscrpno analizirajući stope rasta, zaposlenost, inflaciju i tijekove međunarodne razmjene u brojnim radovima, Ivo Družić jedan je od prvih autora koji cjelovitim modelom makroekonomske analize identificira uzroke gotovo 40-godišnje stagnacije izvan uobičajenih teorijsko-ideoloških prijepora, koristeći isključivo stručne, empirijski utemeljene nalaze.

To mu omogućuje argumentiran pristup identifikaciji hrvatskih razvojnih čimbenika kao podloge suvremenog razvitka. Ne sporeći važnost poljoprivrede i turizma („zeleno-plave magistrale“) te inozemnih investicija kao „klasičnih“ razvojnih faktora, profesor se Družić, vrlo rano u počecima hrvatske neovisnosti, opredjeljuje za čimbenike suvremenog razvoja, u cjelini posvećene raznolikim aspektima izvozne orijentacije i tehnološke preobrazbe hrvatske ekonomije. U brojnim radovima on naglašava kako otvorenost i izvoz hrvatskog gospodarstva čine prapočetak, pače praelement djelotvorne obnove i ukupnoga ekonomskog razvoja, te učinkovitog tržišnog restrukturiranja hrvatskog gospodarstva.

U tom smislu on znanstveno argumentirano bilancira mogući doprinos pojedinih razvojnih čimbenika i sektora učinkovitoj tržišnoj transformaciji i ubrzanom gospodarskom razvitku. Temeljem uvida u znanstvena istraživanja i makroekonomske indikatore, zasebno formulira “kombinirani model” izvozne strategije. U modelu  se razlikuju dvije etape. Prva je etapa “zadane strukture” u kojoj se tretiraju se dominantni elementi zadane strukture industrijskog izvoza. Druga je etapa “razvijeni kombinirani model” koji kombinirajući već raspoložive faktore na nov način, dolazi do inovacija i novih izvoznih proizvoda. Naglasak je pri tome na većem relativnom udjelu kvalitativnih faktora kao što su znanje, različite vrste intelektualnih usluga, menadžment, organizacijske i informacijske tehnologije itd.  Znanstvenu argumentaciju ovakvom pristupu profesor Družić crpi iz  potencijalno odlučujuće ulogu hrvatskog intelektualnog kapitala. On je nalazi u realnim procesima koji pokazuju rast vrijednosti hrvatskog intelektualnog kapitala (rastući broj tercijarno obrazovanih) u tranzicijskom razdoblju, kada najveći broj makroekonomskih agregata (nacionalni proizvod, zaposlenost, agregatna ponuda i potražnja) trpi stagnaciju, ili regres. Znatan dio recentne znanstvene produkcije profesora Družića je stoga očekivano upravljen analizi međuodnosa suvremenog ekonomskog razvoja potaknutog novim tehnologijama i digitalnom infrastrukturom i obrazovanja. Pri tome se osobita pozornost pridaje koncepcijskim i institucionalnim rješenjima kojima bi se sustav znanosti i visokog obrazovanja prometnuo u glavnog poticatelja suvremenog gospodarskog i ukupnog razvoja. 

Nastavno-pedagoški rad professora emeritusa Ive Družića, naslonjen na znanstvena istraživanja, druga je komponenta njegovog sveučilišnog angažmana. Već tijekom 1980-tih aktivan je u tadašnjim reformskim procesima, integraciji Ekonomskog fakulteta i Fakulteta za vanjsku trgovinu, promociji tržišno orijentiranih disciplina u nastavnom planu te izgradnji i prostornom udvostručenju suvremenog nastavno-istraživačkog kompleksa današnjeg Ekonomskog fakulteta. Angažiran u reformskim procesima  tijekom 1980-tih godina, osobito je djelatan u reformama i prilagodbi nastavnog plana Ekonomskog fakulteta suvremenom tržišnom okruženju tijekom tranzicije i hrvatskog državnog osamostaljenja 1990-te godine.. Professor emeritus Ivo Družić neposredni je sudionik svih značajnih reformi nastavnog plana i programa na Ekonomskom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu u posljednjih 30-tak godina, s velikim doprinosom osobito u implementaciji Bolonjskog procesa. Bjelodan doprinos dao je sudjelujući u transformaciji ključnih teorijskih ekonomskih disciplina kao što su Makroekonomija i Teorija i politika ekonomskog razvoja i njihove prilagodbe standardima uglednih zapadnih sveučilišta. Kao dugogodišnji pročelnik Katedre za makroekonomiju i gospodarski razvoj osigurao je ne samo adekvatnu promjenu nastavnog plana i programa, nego i temeljitu kadrovsku obnovu i osposobljavanje mladih asistenata i nastavnika kao istraživača i pedagoga koji barataju svim aspektima moderne ekonomske analize.

Tome je s jedne strane znatno pridonijelo iskustvo koje je nakon 1990-te stekao boraveći na uglednim inozemnim sveučilištima. S druge strane to je omogućilo iskustvo i kontakti koje je stekao kao (su)organizator međunarodnih konferencija na Ekonomskom fakultetu od samih početaka hrvatske neovisnosti i Domovinskog rata pa nadalje, na kojima su sudjelovali brojni afirmirani zapadni ekonomisti.

Profesor Ivo Družić utemeljitelj je više disciplina kojima je Ekonomski fakultet Sveučilišta u Zagrebu približio svoj curriculum standardnim programima sveučilišta u razvijenim zapadnim zemljama. Tako je uveo i bio prvi nositelj predmeta Gospodarstvo Hrvatske i  njegove engleske inačice Croatian Economy, Urbane ekonomike, Ekonomike energetike i Komparativnih ekonomskih sustava, kao i modernizacije Ekonomske povijesti. Urednik je te redaktor i su-autor pet izdanja sveučilišnih udžbenika. Poseban doprinos ostvario u su-autorstvu s akademikom Jakovom Sirotkovićem objavivši 2002 godine „Uvod u hrvatsko gospodarstvo“.

Predavao je kolegije Gospodarstvo Hrvatske, Makroekonomija, Komparativni ekonomski sustavi, Ekonomska povijest integriranom preddiplomskom i diplomskom studiju, te Teoriju i politiku razvoja realnog sektora nacionalnog gospodarstva na doktorskom studiju.

Bio je mentor  10 uspješno obranjenih doktorskih disertacija, 16  znanstvenih magisterija, te preko 80 diplomskih radova.

Valja posebno istaknuti njegov pedagoški i mentorski rad. Kao voditelj znanstvenog poslijediplomskog studija „Ekonomija i razvoj“ i tri znanstveno-istraživačka projekta MZO, bio je mentor desetorici pristupnika odnosno pristupnica znanstvenih novaka - asistenata u drugoj polovici 1990-tih i 2000-tih godina. Razrađen istraživačko-pedagoški pristup obuhvaćao je početna zajednička istraživanja i konkretno savladavanje znanstvenih metoda, ali i razvidan napredak i istraživačko sazrijevanje mladih istraživača u kasnijim samostalnim radovima. Time profesor Družić naglašeno ustraje na slobodi istraživanja i istraživačkoj neovisnosti mlađih suradnika. Svi su uspješno doktorirali i ostvaruju zapažene znanstveno-nastavne karijere kao docenti, izvanredni a neki već i kao redoviti profesori u trajnom zvanju. Samostalnost u izboru istraživačkih tema i slobodno propitivanje i usvajanje različitih pa i suprotstavljenih teorijskih paradigmi mladih nastavnika, što je snažno poticao profesor Družić, stvorili su pozitivno i plodno istraživačko  okruženje s razvidnim rezultatima. Pored neposrednih mentorstava, profesor Družić je  kao predsjednik i član stručnih povjerenstava u preko četrdeset znanstvenih magisterija i doktorata,  pomogao stručnom napredovanju brojnih današnjih afirmiranih istraživača na drugim hrvatskim sveučilištima, Ekonomskom institutu, Hrvatskoj narodnoj banci i drugim državnim institucijama, agencijama i stručnjaka u gospodarstvu.

Stručna aktivnost. U stručnoj aktivnosti prof. Družića ističe se (ko)uredništvo Ekonomske biblioteke. Tijekom 1980-tih u njoj je na hrvatski jezik prevedeno preko dvadeset knjiga najpoznatijih zapadnih ekonomista od Ricarda, Marshalla, i Keynesa do Tobina, Koopmansa, Meade-a i Modigiliania, te ranih sovjetskih reformista Buharina i Preobraženskog. Time je bilo moguće ostvariti dodatan kritički stručan uvid u postavke i konzistentnost tadašnjeg programa ekonomske stabilizacije.

Intenzivnu suradnju s gospodarstvom profesor Družić ostvaruje vodeći 12 znanstveno-stručnih projekata koji su obuhvaćali modele razvoja,  poslovnih strategija i suvremene organizacije poslovanja, ispitivanje ekonomske opravdanosti ulaganja u javne infrastrukturne projekte, te investicijske elaborate. Pored projektne suradnje s različitim tvrtkama, profesor Družić se i konkretno angažirao u unapređenju poslovanja gospodarskih subjekata. Bio je predsjednik nadzornog odbora Zagrebačko holdinga 2010/2011, predsjednik nadzornog odbora tvrtke Plinacro 2012/2016, te član Nadzornog odbora Podravke 2012/2016.

Osobito je zapažena stručna i znanstvena aktivnost prof.dr.sc. Ive Družića u sustavu znanosti i visokog obrazovanja. Kao višegodišnji član i predsjednik matičnog odbora za polje ekonomije, te predsjednik Nacionalnog vijeća za znanost, visoko obrazovanje i tehnološki razvoj, bio je izuzetno angažiran u uspostavi kriterija kvalitete te nacionalne i međunarodne vidljivosti u postupcima izbora u znanstvena i znanstveno nastavna zvanja. Zalaganje prof. Družića za međunarodno vidljive i nacionalno relevantne kriterije kvalitete osobito je došlo do izražaja tijekom izrade prijedloga više zakonskih i drugih akata Sveučilišta u Zagrebu i Nacionalnoga vijeća, kojima se promiču strukturne reforme hrvatskog sustava znanosti i visokog obrazovanja.

DJELA:

Autorske knjige:

Družić, I. (2010.), Prosvijećeni industrijalizam, Zagreb: Politička kultura.

Družić, I. (2006.),  A Journey through Transition Time - With Special Reference to Croatia, Zagreb: Politička kultura.

Družić, I. (2004.), Resursi i tržišta hrvatskog gospodarstva,  Zagreb: Politička kultura.

Družić, I. (1997.), Razvoj i tranzicija hrvatskog gospodarstva, Zagreb: HAZU.

Družić, I. (1989.), Ekonomske reforme, planiranje i rani socijalizam, Zagreb: JAZU.

Su-autorske knjige:

Barbić, J., Družić, I., Staničić, F., Potočnjak, Ž. i Grubišić, K. (2019.), Istine i zablude o reformi znanosti i visokog obrazovanja, Barbić, J. (ur.). Zagreb: Hrvatska akademija znanosti i umjetnosti.

Bartoluci, M., Čavlek, N., Andrijašević, M., Avelini Holjevac, I., Barić, V., Bartoluci, S., Bilen, M.,Borković Vrtiprah, V., Bučar, K. i Družić, I. et al. (2007.), Turizam i sport - razvojni aspekti / Tourism and sport - aspects of development,  Zagreb: Školska knjiga.

Družić, I. (ur.), (2002.), Stabilizacija - participacija – razvoj, Zagreb: Ekonomski fakultet Sveučilišta u Zagrebu.

Veselica, V., Vojnić D., Sirotković, J., Družić, I., Družić, G. i  Bratko, S. (2001.), Gospodarska i socijalna zbilja Hrvatske – Stanje i perspektive, Zagreb: Hrvatska akademija znanosti i umjetnosti.

Crkvenac, M., Družić, I. et al. (1991.), Tržišna ekonomska politika Hrvatske, Zagreb: Ekonomski fakultet Zagreb.

Bogunović, A., Domanik, R., Mikić, M., Paić, Ž. i Družić, I. et al. (1983.), Mogućnosti i pravci razvoja jadranskih otoka, Zagreb: Ekonomski fakultet Zagreb. 

Sveučilišni udžbenici:

Barić, V., Čavrak, V., Družić, I., Kovačević, Z., Obadić, A., Tica, J., Andabaka, A., Beg, M., Bogdan, Ž i Gelo, T.,et al. (2016.), Gospodarstvo Hrvatske,  Zagreb: Ekonomski fakultet Sveučilišta u Zagrebu.

Čavrak, V., Družić, I., Barić, V., Grahovac, P., Gelo, T., Karaman-Aksentijević, N., Mrnjavac, Ž., Obadić, A., Pašalić, Ž. i  Smolić, Š.,et al. (2011.), Gospodarstvo Hrvatske, Zagreb: Politička kultura, nakladno-istraživački zavod.

Družić, I. (ur.), Akrap, A., Barić, V., Crkvenac, M., Čavrak, V., Gelo, J., Grahovac, P., Jovančević, R., Kovačević, Z i Obadić, A. et al. (2003.), Hrvatski gospodarski razvoj,  Zagreb: Ekonomski fakultet Sveučilišta u Zagrebu; Politička kultura.

Družić, I., Sirotković, J (2002.), Uvod u hrvatsko gospodarstvo, Zagreb: Ekonomski fakultet; Politička kultura.

Družić, I. (ur.), (1998.), Hrvatsko gospodarstvo, Zagreb: Ekonomski fakultet, Politička kultura.

Znanstveni radovi (časopisi, međunarodne konferencije, poglavlja u knjigama, znanstveni skupovi):

Družić, I. (2020.), Institucionalizacija reforme hrvatskog sustava znanosti i visokog obrazovanja Poslovna izvrsnost, 14 (2), 141-196.

Družić, I. (2020.), Ekonomski rast, oskudnost resursa i izazov termodinamike  u: Družić, G., Gelo, T. (ur.), Conference Proceedings of the International Conference on the Economics of the Decoupling (ICED), Croatian Academy of Sciences and Arts ; Faculty of Economics and Business, University of Zagreb, 3-33.

Družić, I. (2019.) , Sustav znanosti i visokog obrazovanja u:  Barbić, J. (ur.),Istine i zablude o reformi znanosti i visokog obrazovanja, Zagreb: Hrvatska akademija znanosti i umjetnosti, 21-71.

Gelo, T., Družić , I. i  Katura, N. (2019.), Digitalization of the Energy Sector and New Business Model, Enk-Amgalan, l ; Turbadrakh, C. (ur.), The 4th International Conference Proceedings MANDAKH, Mandakh University, Ulaanbatar, Mongolija, 97-113.

Družić, I., Gelo, T. i Šušnjar, I. (2018.),  Gasoline and Diesel Price and Income Elasticities,  International Journal of Multidisciplinarity, Business and Science (IJMBS) of M-Sphere, ,139-145.

Družić, I. (2017.), Proračunsko sljepilo za razvojnu funkciju obrazovanja i znanosti u: Jakovina, T. (ur.), Dvadeset pet godina hrvatske neovisnosti - kako dalje?, Zagreb: Centar za demokraciju i pravo Miko Tripalo, 239-259.

Družić, I. i Andabaka, A. (2017.), Značaj upravljanja javnim dugom za hrvatsko gospodarstvo u: Jakovina, T. (ur.), Dvadeset pet godina hrvatske neovisnosti - kako dalje?, Zagreb: Centar za demokraciju i pravo Miko Tripalo,185-200.

Andabaka, A., Družić i I., Mustać, N. (2017.) ,Pokretači javnoga duga u Hrvatskoj, Ekonomski pregled,  68 (5), 463-487.

Družić, I. i Mustać, N. (2017.), Distinction between economic transition in China and Russia (Soviet Union), Journal of International Scientific Publications, 11 (1), 67-76.

Beg, M., Basarac Sertić, M. i Družić I. (2017.), Determinants of Deindustrialisation in Developed European and Post-Communist Countries, Montenegrin Journal of Economics, 13( 2), 93-106.

Družić, I. i Andabaka, A. (2016.), Gospodarsko značenje turizma u: Obadić, A.i Tica, J. (ur.), Gospodarstvo Hrvatske, Zagreb: Ekonomski fakultet Sveučilišta u Zagrebu,  401-431.

Družić, I., Beg, M. i Raguž Krištić, I. (2016.), Starenje stanovništva, migracije i mirovinski sustav u: Obadić, A. i Tica, J. (ur.), Gospodarstvo Hrvatske ,Zagreb: Ekonomski fakultet Sveučilišta u Zagrebu,  165-201.

Družić, I., Tica, J. i Arčabić, V. (2016.), Ekonomski razvoj i gospodarske krize  u: Obadić, A. i Tica, J. (ur.), Gospodarstvo Hrvatske, Zagreb: Ekonomski fakultet Sveučilišta u Zagrebu, 1-40.

Raguž Krištić, I., Družić, I. i Tica, J. (2016.), Impact of the Transition on the Total Factor Productivity in Croatia, Zbornik radova Ekonomskog fakulteta u Rijeci : časopis za ekonomsku teoriju i praksu,  34 (2), 271-308.

Družić, I., Sekur, T. i Slišković, T. (2015.), Effects of agglomeration economies on the performance of Croatian manufacturing firms u: Delener, N.J ; Fuxman, L., Lu, V. i Rodrigues, S. (ur.), 17th annual International Conference - Readings Book / Peniche/Lisbon: GBATA, 657-663.

Družić, I. (2014.), Obrazovanje i hrvatski razvojni ciklusi u: Družić, G. i Družić, I. (ur.), Razvojni potencijali hrvatskog gospodarstva, Zagreb: Hrvatska akademija znanosti i umjetnosti, Ekonomski fakultet Sveučilišta u Zagrebu, 333-372.

Družić, I. (2012.), Oportunitetni troškovi stabilizacije 1980.-2010. u: Baletić, Z. i  Družić, G. (ur.), Iz krize u depresiju,  Hrvatska akademija znanosti i umjetnosti , 143-166.

Družić, I., Andabaka Badurina, A. i Gelo, T. (2012.), Fiscal impact on European Union macroeconomic performance u: Cerović, B., Jakšić, M., Mladenović Z. i Praščević, A. (ur.), From Global Crisis to Economic Growth. Which Way to Take? : proceedings, 1 , Beograd: University of Belgrade, Faculty of Economics  47-74.

Družić, I., Penava, M. i Raguž, I., (2012.), Strukturni učinci deindustrijalizacije u : Družić, G., Družić, I. (ur.) , Razvojna strategija malog nacionalnog gospodarstva u globaliziranom svijetu ,Zagreb: Hrvatska akademija znanosti i umjetnosti , Ekonomski fakultet Sveučilišta u Zagrebu ,43-63.

Družić, I., Štritof, I. i Gelo, T. (2012.), A comprehensive approach to regulation of natural monopolies – setting a fair rate of return  ,Zagreb international review of economics & business,  XV (1), 49-72.

Družić, I., Anić, M. i Sekur, T. (2012.), Gravity model of Croatian regional foreign trade u:  Kandžija, V. (ur..), Economic integrations, competition and cooperation Conference Proceedings, Opatija: University of Rijeka, Faculty of Economics,  624-637.

Matić, B., Družić, I. i Gelo, T. (2012.), Venture capital and innovation: EU and US VS Croatia u: Delener, N., Fuxman, L., Lu, Victor F.  i Rodrigues, S. (ur.), 14th annual international conference, mapping the global future : evolution through innovation and excellence : proceedings / New York City, New York: Global business and technology association, 575-582.

Družić, I., Andabaka Badurina, A. i Penava, M. (2012.), Effects of migration on European labour market equilibrium u: Kandžija, V. i Kumar, A. (ur.),  Economic integration, growth prospects and enlargement , Rijeka: University of Rijeka, Faculty of Economics,638-653. 

Družić, I. (2012.), Efficiency of anti-inflation paradigm in the long run u: Backović, M., Karadžić i V. (ur.),  Market Failures and the Role of Institutions : Economic development and institutional organisation : EACES Workshop : proceedings , Beograd: Centar za izdavačku delatnost Ekonomskog fakulteta, 67-100.

Družić, I. (2011.), Razvojne mogućnosti hrvatskog turizma u:  Čavrak, V. (ur.), Gospodarstvo Hrvatske, Zagreb: Politička kultura, 193-210.

Družić, I. i Gelo, T.(2011.), Proizvodni kapital, u: Čavrak, V. (ur.), Gospodarstvo Hrvatske ,Zagreb:  Politička kultura , 55-66.

Družić, I. i Tica, J. (2011.), Dugoročne karakteristike hrvatskog gospodarstva u:  Čavrak, V. (ur.),Gospodarstvo Hrvatske,  Politička kultura, 15-31.

Raguž, I., Družić, I. i Tica, J. (2011.), Human Capital in Growth Accounting: The Case of Croatia , Journal of International Scientific Publications: Educational Alternatives, u: Kyukanov, I, i Giurgiu, M.(ur.), Bugarska : Info Invest Ltd, 2011,(9), 185-198.

Družić, I. (2011.), Demografski kapital  u:  Čavrak, V. (ur.),Gospodarstvo Hrvatske,  Politička kultura,  32-54.

Družić, I., Boras, T. i Raguž, I., Oscilacije performansi hrvatskog gospodarstva 2000.-2010.  (2011.) u: Obadić, A., Šimurina, J., Tica, J. (ur.), Kriza: preobrazba ili propast?, Zagreb: Ekonomski fakultet  Sveučilišta u Zagrebu, 75-93.

Družić, I., Penava, M. i  Sekur, T. (2011.), Disparity of Global and EU Migration Trends in Woodilla, Jill (ur.),Managing in a Global Economy XIV - "Global Web of Knowledge", 0664-0686-35, Bangalore: Eastern Academy of Management.

Družić, I., Gelo, T. i Boras, T. (2010.), Economic Growth and Energy Consumption in Regional Countries u: Trivun, V., Djonlagic, Dz. i Mehic, E. (ur.), International Conference (ICES2010) : Economic Development Perspectives of SEE Region in Global Recession Context : proceedings,Sarajevo: Sarajevo: School of Economics and Business, University of Sarajevo, 17.

Družić, I. (2010.), Dugoročni trendovi i ograničenja hrvatskog turističkog tržišta, Ekonomski pregled,  61( 3-4),103-136.

Družić, I., Penava, M. i Sekur, T. (2009.), Dynamics and composition of trade relations between Croatia and CEFTA 2006 countries u: Kikerkova, I. i Mamutcevska, D. (ur.), Regional cooperation and economic integration: Challenges and opportunities, Cyril and Methodius ,Skopje: University Skopje; Faculty of Economics, 101-115.

Družić, I., Smolić, Š. i Penava, M. (2009.), Health care spending in Croatia and selected EU countries - A panel unit root analysis u: Nedjet D., Fuxman, L., F. Victor Lu, Putnova, A. i  Rivera-Solis L.E. (ur.), Business Strategies and Technological Innovations for Sustainable Development: Creating Global Prosperity for Humanity, Prague: Global Business and Technology Association ,369-375.

Družić, I., Raguž, I. i Tolić, I. (2008.), Croatian Economy Challenges in the Posttransitional Period, Zagreb: International Review of Economics & Business, 11.(2),  95-115.

Družić, I. (2007.), Progress and Regress Symetry of the Croatian Economy,  Ekonomski pregled,  58 (3-4),  131-157.

Družić, I. (2007.), Dynamics of the Croatian Economy, International review of economics & business,  10 (2) , 63-86.

Družić, I., Čavrak, V. i Tica, J. (2007.), Tourism, Welfare and Real Estate Market in Small Open Economy: the Case of Croatia u: Delener, N. ; Fuxman, L. ; Lu, V. ; Rivera-Solis, L. E. i Su, C. (ur.), Achieving Competitive Advantage Through Managing Global Resources, Global Business and Technology Association, Taipei, Taiwan, 217-225.

Družić, I.  (2007.), The Employment Role of Tourism in Croatian Economy u: Bartoluci, M. i  Čavlek, N. (ur.), Turizam i sport : razvojni aspekti/ Tourism and Sport – Development Aspects , Zagreb: Školska knjiga, 257-269.

Družić, I. i  Tolić, I. (2007.), Makroekonomske performanse hrvatskog gospodarstva početkom 21. stoljeća  u: Grahovac P. (ur.), Poljoprivreda i privredni razvoj, Zagreb: Ekonomski fakultet  Sveučilišta u Zagrebu, 217-232.

Družić, I. i  Tica, J. (2006.), Productivity, Price Level and Peculiarities of Transition Countries u:  Fuxmann, I. i  Delener N. (ur.),  GBATA Conference: Moskva,1191-1198 48 .

Družić, I., Tica, J. i Mamić, A. (2006.) ,The Challenge of Application of Phillips Curve: Case of Croatia u: Galetić, L. (ur), An Entreprise Odyssey: Integration or Disintegration, Zagreb: Ekonomski fakultet Sveučilišta u Zagrebu.,  157-167.

Družić, I. i  Gelo, T. (2006.), Swot Analysis & Privatisation in Croatia,  Economic Annals, 51 (168),  121-136.

Družić, I., Gelo, T. i Tica, J. (2005.), Energy Intensity Analysis in Comparison of the EU vs. Croatia u: Zlatan R. (ur.), 6th International Conference on Entreprise in Transition - Bol-Split, Split: Ekonomski fakultet Split , 1083-1096.

Čavrak, V., Družić, I. i Pripužić, D., Macroeconomic Impact of GDP Composition Changes in the Croatian Economy,  Studia Universitatis Babes-Bolyai Oeconomica, 50. ,57-65 53.

Družić, I. (2005.), FDI Impact on Emerging Markets u:  Delenar, N. i Chao, C. (ur.), Global Marktes in Dynamic Environments : Making Positive Connections Thorough Strategy, Technology and Knowledge : GBATA Intrenational Conference Readings Book, New York, 333-341.

Družić, I. i Tica, J. (2004.), Croatian Emerging Market in Transition Environment, Navigating Crisis and Opportunities in Global Markets: Leadership, Strategy and Governance. u: Delener, N. i Chiang-nan, C. (ur.), GBATA, 227-233, South Africa; GBATA.

Družić, I. (2003.), Hrvatsko turističko tržište  u: Družić, I. (ur.), Hrvatski gospodarski razvoj,  Politička kultura,  359-389.

Družić, I. (2003.), Privatizacija hrvatskog gospodarstva u: Družić, I. (ur.), Hrvatski gospodarski razvoj,  Politička kultura,137-173.

Družić, I., Tica, J. (2003.), Hrvatski gospodarski razvoj u: Družić, I. (ur.),Hrvatski gospodarski razvoj, Politička kultura,  91-120.

Družić, I. (2003.), Proizvodni kapital i rast,  Ekonomija, 20 (1),115-140.

Družić, I., Tica, J., Dinamika i kontroverze hrvatskog gospodarskog razvitka (2002) u: Družić, I. (ur.),  Stabilizacija - participacija – razvoj, Zagreb: Ekonomski fakultet Sveučilišta u Zagrebu ,  107-126 63.

Družić, I. (2001.), Opcije i ograničenja hrvatske razvojne strategije u:  Veselica, V., Sirotković, J. ;...[et al.] (ur.), Gospodarska i socijalna zbilja Hrvatske, Zagreb: Hrvatska akademija znanosti i umjetnosti,  373-534.

Družić, I. i Tica, J., Restructuring and Privatization of the Croatian Housing Industry (2001.) u : Reić, Z. (ur.), 4th International Conference on Entreprise in Transition, Faculty of Economics Split , 24-30.

Družić, I., Makroekonomska regulacija i tržište (2001.) u: Rudež B. (ur.),Mijo Mirković - Hommage uz 100. obljetnicu rođenja, Prometej & Ekonomski fakultet Sveučilišta u Zagrebu (str. 221-241.)

Družić, I., Tica, J i, Šimurina, J. (2001.), Price and Exchange Rate Distortions As Determinants of Competitivity and Comparativity in Croatian Economy u: Božina, L. i Krbec D. (ur.),  Ekonomska globalizacija i razvoj u malim zemljama Europe, Pula: Fakultet ekonomije i turizma , 404-412.

Družić, I. (2001.), Macroeconomics of Housing Industry Market Transformation , Ekonomski pregled,  52 (1-2), 219-233.

Družić, I. (2001.), Strategijske opcije hrvatskog gospodarstva u integracijskim procesima, Ekonomija,  8 (1), 179-211.

Družić, I. (2000.), Makroekonomsko upravljanje u funkciji razvoja u: Družić, G. i Sirotković, J. (ur.), Uvjeti i izgledi ekonomskog razvoja Hrvatske početkom 21. Stoljeća, Hrvatska akademija znanosti i umjetnosti,  125-144.

Družić, I. (2000.) ,Makroekonomska ograničenja tranzicijske strategije,  Ekonomski pregled, 51 (7-8), 613-632.

Družić, I. (2000.), Croatian Development Issues in Structural Adjustment Environment, u: Papers and Proceedings of the EDAMBA Sommerschule für Doktoranden, 31-49.

Družić, I. (1999.), Faktori i elementi gospodarske strategije, Ekonomija, 6 ,573-602.

Družić, I. (1999.), Macroeconomic Impact of Technology Transfer on Transition Economies, Adriatic Conference Proceedings Trieste , University of Trieste, 177-185.

Družić, I. (1999.), Economic Significance of Adriatic Motorway, Adriatic Conference Proceedings Trieste ,University of Trieste, 157-168.

Družić, I. (1999.), Privatization & Stabilization Impact on the Croatian Economic Developmen,   Ekonomski pregled, 50 (10 ), 1630-1645.

Družić I. i Tica J. (1999.), Gospodarska strategija između recesije i rasta,  Tržište, XI( 1-2),20-26.

Družić, I. i Tica, J. (1999.), Low-Income Housing: The Perspective of Croatian Transition Economy u: Baris Der-Petrossian (ur.),Wien: UN Habitat, Report of the Regional Workshop on Housing and Environment, 296-300.

Družić, I., Obadić, A. i Šimurina, J. (1999.), Croatian Macroeconomic Policy Options Toward European Integration, Journal of Economics and Business, 2(17), 7-22.

Družić, I. (1998.), Zaposlenička funkcija hrvatskog turizma  u: Bartoluci, M. i Čavlek, N. (ur.), Turizam i sport, Zagreb:  Fakultet za fizičku kulturu Sveučilišta u Zagrebu, 39-52.

Družić, I. (1998.), Makroekonomska strategija novopridošlih gospodarstava na svjetskom tržištu,  Ekonomska misao i praksa, 2, 271-288.

Družić, I. (1998.), Transition Impact on Small Advertising Business in Croatia, Advertising in Transition Zagreb: IAA, 99-107.

Družić, I. (1998.), Transition Macroeconomics in Marshall's Plan Perspective, Ekonomski pregled, 49   (7), 807-837. 

Družić, I.  (1998.), Kapacitet hrvatskog turističkog tržišta u: Družić, I. (ur.), Hrvatsko gospodarstvo, Zagreb: Ekonomski fakultet Zagreb,  285-320.

Družić, I. i Čavrak, V. (1998.), Makroekonomska učinkovitost velikih poduzeća i tranzicijski model strukturnih promjena zaposlenosti u Hrvatskoj  u: Buble, M. (ur.), Redizajniranje velikih hrvatskih poduzeća u funkciji gospodarskog razvoja, Split: Ekonomski fakultet Split, 51-67.

Družić, I. (1998.), Oskudnost ljudskog kapitala, Ekonomski pregled, 49(3-4),  304-322.

Družić, I. (1998.), War Elasticity of Tourist Demand, Acta Touristica, 1., 3-19.

Družić, I. i Čavrak, V. (1998.), Funkcija prometa u hrvatskom gospodarstvu u: Družić  I. (ur.), Hrvatsko gospodarstvo, Zagreb: Ekonomski fakultet Zagreb, 362-395.

Družić, I. (1998.), Tržišno restrukturiranje i privatizacija hrvatskog gospodarstva u: Družić I. (ur.),.Hrvatsko gospodarstvo, Zagreb: Ekonomski fakultet Zagreb, 110-134.

Družić, I. (1997.), Private Investment Enrolment In Croatian Firms Restructuring Process, Second International Conference on Enterprise in Transition , Split: Ekonomski fakultet Split - DAAAM International Vienna, 475-481.

Družić, I. (1997.), Hrvatsko gospodarstvo i svjetski trgovinski blokovi, Ekonomska misao i praksa, 6 (1), 43-70 .

Družić, I. (1997.), Macroeconomic Policy Impact on Population Changes in Croatia, Ekonomski pregled, 48 (11), 820-834.

Družić, I. (1997.), European Dimension of Croatian Outward Orientation, Ekonomski pregled,  48( 9), 595-607.

Družić, I. (1997.), Regional Dispersion of Foreign Direst Investment in Eastern Europe u:  Soumitra S. (ur.), Restructuring Eastern Europe: The Microeconomics of the Transition Process, Cheltenham: Edward Elgar,  97-110.

Družić, I. (1996.), Funkcija inozemnih investicija u hrvatskom gospodarskom razvitku u: Božina. L. (ur), 20. knjiga zbornika radova “Susreti na dragom kamenu Pula: Ekonomski fakultet  Pula, 401-412.

Družić, I. (1996.), Consequences of the War: Impact on Croatian Population , Ekonomska misao i praksa  2(96), 927-941.

Družić, I. (1996.), Učinak eksternog duga na djelotvornost tranzicije i pozicija hrvatskog gospodarstva,  Hrvatska gospodarska revija, 45/96, 10-15.

Družić, I. (1996,), Macroeconomic of the Transition Reversibility  ,Ekonomski pregled, 47(11-12),  689-705.

Družić, I. (1996.) ,Makroekonomski menadžment tranzicije u Istočnoj Europi,  Ekonomski pregled, 47(3-4), 161-186.

Družić, I. (1995.), Overview of Transition Macroeconomics u Restructuring Transitional Economies - Conference Proceedings,  Zagreb: Ekonomski fakultet  Zagreb, 137-150.

Družić, I., Macroeconomic Issues in Eastern Europe (1995.) u: Sharma, S. (ur.), Macroeconomic Management London, New York: Macmillan Press, St. Martin's Press,  221-238.

Družić, I. (1994.), Reforming LDCs of South Eastern Europe Asian , Journal of Economics, 13(1),  59-68.

Družić, I. (1992.), East-West Trade Policies u: Sharma, S. (ur.), Development Policy London, New York: Macmillan Press, St. Martin's Press, 213-239.

Družić, I. (1991.), Hrvatsko gospodarstvo i osvajanje novih tržišta u: Crkvenac, M. (ur.)et.al.  Tržišna ekonomska politika Hrvatske, Zagreb: Ekonomski fakultet Zagreb, str. 43-68.

Družić, I. (1991.), Teoretičeskie protivorečiia Perestroikii u: Tjagunenko, L. V. (ur.), Problemii i Realizacii Hozjajstvennih Reform, častj II, Moskva: Institut meždunarodnih ekonomičeskih i političeskih issledovania, Akademia Nauk SSSR,  109-128.

Družić, I. (1991.), Economic Impact of East European Political Changes International Problems, 1(91),  109-119 110.

Družić, I. (1990.), Konvergiranje modela usmjeravanja ekonomskog razvitka, Ekonomski pregled, 41  (7-8-9), 263-277.

Družić, I. (1990.), Economic Reforms and Socialist Systems, Coexistence,  27 (4),  285-299.

Družić, I. (1990.), Modeliranje makroekonomskih procesa, Suvremeni ekonomski problem, 11(90),  175-184.

Družić, I. (1989.), Historijske paralele ekonomskih reformi u socijalizmu, Naše teme, 33(7-8), 1841-1850.

Družić, I. (1989.), Interakcija ekonomskog sistema i sistema mirovinskog osiguranja, Suvremeni ekonomski problem, 9(89), 123-162.

Družić, I. (1988.), NEP i Perestrojka  u: Družić, G. i Družić, I. (ur.),  Perestrojka privrednog mehanizma SSSR i karakteristike promjena u privrednom sistemu SFRJ, JAZU, 32-59.

Družić, I. (1983.), Stanje i razvoj neprivredne infrastrukture u: Bogunović, A. (ur.) et.al. Mogućnosti i pravci razvoja jadranskih otoka, Zagreb: Ekonomski fakultet Zagreb , 265-314.

Družić, I. (1983.), Pogovor u: Preobražanski, E., Nova ekonomika, Zagreb: Centar za kulturnu djelatnost, 269-294.

OSTALI IZVORI:

Družić, I. (2020.), Hrvatska enciklopedija, mrežno izdanje, preuzeto 13. siječanj 2021. s http://www.enciklopedija.hr/Natuknica.aspx?ID=69550 

IRB (2021.), Hrvatska znanstvena bibliografija, preuzeto 13. siječanj 2021. s https://www.bib.irb.hr/pregled/znanstvenici/60223 

Ekonomski fakultet - Zagreb (2021.), Ekonomski fakultet: Ivo Družić, preuzeto 13. siječanj 2021. s https://www.efzg.unizg.hr/profesor-emeritus-ivo-druzic/31036  

CITIRANJE: