Makso Grossmann

Dr. Makso Grossmann (Vukovar, 15. II. 1893. – Zagreb, 20. II. 1947.), honorarni docent

Makso Grossmann rođen je u Vukovaru 1893. godine. Srednju je školu završio 1910. godine u Zagrebu, a Medicinski fakultet 1916. godine u Beču, gdje je i specijalizirao internu medicinu.

 

Za vrijeme I. svjetskog rata jedno je vrijeme radio u Bršadinu kod Vukovara kao liječnik u logoru talijanskih zarobljenika. Nakon osnivanja klinike za interne bolesti u Zagrebu postao je asistent prof. Radoničića, a kasnije primarius u Općoj bolnici (na sv. Duhu) na internom odjelu. Od 1930. godine bio je šef internog odjela Merkurovog sanatorija (u Zajčevoj ulici) i ravnatelj te bolnice. Prije početka II. svjetskog rata (1931.-1940.) predavao je u Ekonomsko-komercijalnoj visokoj školi u zvanju honorarnog docenta surađujući s prof. Vladimirom Vranićem na problematici životnog osiguranja. Držao je predavanja iz predmeta »Savremeni medicinski problemi u odnosu prema narodnoj privredi«. Po uspostavi NDK umirovljen je „zbog bolesti“, ali je predavao kao honorarni nastavnik Visoke ekonomske škole

 

Za vrijeme fašističke okupacije bio je prvo u izbjeglištvu u Italiji, gdje mu je bio dozvoljen boravak u Montecatini-Terme zbog toga što je za vrijeme I. svjetskog rata liječio talijanske zarobljenike u Bršadinu. Nakon kapitulacije Italije bio je prvo zatočen u njemačkom koncentracionom logoru u Italiji. Početkom 1944. godine odveden je u logor Oswiencim (Auschwitz) u Poljskoj, gdje je zatočen sve dok logor nije oslobodila Crvena Armija. Nakon oslobođenja iz logora bio je član sovjetske komisije za ustanovljavanje ratnih zločina. U Zagreb se vraća nakon oslobođenja grada i čim se oporavio od posljedica gladi u logoru nastavlja s radom u istoj bolnici (u Zajčevoj ulici) sve do svoje smrti 1947. godine.

 

Objavio je oko tridesetak radova iz područja srčanih, bubrežnih bolesti te šećerne bolesti. Istraživao je djelovanje novih lijekova, a također se bavio medicinskim aspektima životnog osiguranja.

 

VAŽNIJA DJELA:

Grossmann, M. i Vranić, V. (1927.), Osiguranje života : matematski i medicinski osnovi, Zagreb: Praktični liječnik.

Grossmann, M. i Hahn, A. (1927.), Šećerna bolest = (Diabetes mellitus), Zagreb: Liječnički vjesnik.

Grossmann, M. i Arpad, H. (1931.-1932.), Bubrežne bolesti, Karlovac: Liječnički vjesnik.

Grossmann, M. (1934.), O debljanju i mršavljenju : kako se regulira tjelesna težina odraslih i djece : s uputama za prehranu i priredbu hrane, Zagreb: Minerva.

 

OSTALI IZVORI:

Ekonomski fakultet u Zagrebu (1980.), 60 godina Ekonomskog fakulteta u Zagrebu, Zagreb: Ekonomski fakultet, 340.

LZMK, Židovski biografski leksikon, Zagreb: LZMK, preuzeto 20. lipnja 2023. s https://zbl.lzmk.hr/?p=138

CITIRANJE:

Ekonomski fakultet – Zagreb (2023.), Leksikon Ekonomskog fakulteta – Zagreb: Makso Grossmann, Zagreb: Ekonomski fakultet, preuzeto [upisati datum preuzimanja] s https://lef.net.efzg.hr/po%C4%8Detna/abecedarij/g/makso-grossmann