Mijo Mirković

Akademik i sveučilišni profesor dr. sc. Mijo Mirković, u književnim krugovima poznat kao Mate Balota, rodio se u siromašnoj obitelji u mjestu Rakalj, gdje je završio osnovnu školu, koju je osnovao njegov otac, Ante Mirkovic-Gaspić. Carsku i kraljevsku Veliku državnu gimnaziju je polazio u Pazinu od 1910. do 1914. Obzirom da mu je radi revolucionarnih aktivnosti bio onemogućen upis u više razrede gimnazije, školovanje nastavlja u Zabžehu, Češka. Uslijed ratnih zbivanja, 1915. godine Mirkovićeva obitelj bila je evakuirana Moravsku u selo Moravićani na rijeci Hani. U svibnju 1916. godine mobiliziran je, a već 1917. uspio se vratiti u Pulu. Maturirao je u školskoj godini 1918./19., nakon čega upisuje studij filozofije i slavistike na Filozofskom fakultetu u Zagrebu. Nakon kraćeg boravka u Beogradu, 1921. upisao je Fakultet za ekonomske i društvene nauke u Frankfurtu n/M, gdje je 1923. godine postigao doktorat Fakulteta za ekonomske i socijalne znanosti s tezom:

„Vom hauptgrunde der geringen wirtschaftlichen leistungsfahingkeit der slavichen Volker“. Iste godine odlazi raditi u Francusku. Povratkom u domovinu radio je u Beogradu, Aleksincu, Osijeku, Bakru i Novom Sadu. Godine 1928. izabran je za docenta u Pravnom fakultetu u Subotici, a godine 1939. postao je redoviti profesor, a od 1. rujna 1939. godine postaje redoviti profesor na Ekonomsko-komercijalnoj visokoj školi u Beogradu. Već u to vrijeme Mirković je slovio za jednog od najpoznatijih ekonomskih autora u Jugoslaviji, a profilirao se i kao poznati čakavski pjesnik. Odjek njegovog rada prepoznat je i u međunarodnim krugovima, pa je 1933. godine Sveučilište J. A. Komenskoga u Bratislavi odlikovalo medaljom, Slavenski institut u Pragu izabrao ga je 1937. godine za svoga člana.

U razdoblju od 1934. do 1935. godine bavio se agrarnim pitanjima u u Italiji, Francuskoj i Velikoj, te je u poljoprivrednim institutima u Oxfordu i Cambridge-u te u međunarodnom agrarnom institutu u Rimu specijalizirao u području ekonomike poljoprivrede. Do 1941. boravio je na raznim sveučilištima u Njemačkoj, Irskoj, Belgiji, Švicarskoj, Poljskoj, Bugarskoj i SAD, nakon čega se vraća na Krk, gdje je do 1943. radio kao ribar. Godine 1944. odlazi u partizane.

Po oslobođenju Beograda postaje pomoćnik povjerenika trgovine i industrije Komiteta nacionalnog oslobođenja Jugoslavije. Godine 1945. sudjeluje kao delegat FNRJ na konferenciji Vijeća ministara vanjskih poslova u Londonu i 1946. u Parizu. Na Pariškoj mirovnoj konferenciji se, kao voditelj naših stručnjaka za etnička, gospodarska i geografska pitanja izborio za međunarodno priznanje sjedinjenja Istre s Hrvatskom u sastavu ondašnje Jugoslavije. Bio je delegat i na zasjedanju Ekonomsko-socijalnog vijeća OUN-a. Po oslobođenju Zagreba od Vlade NR Hrvatske pozvan je da preuzme upravu Ekonomsko-komercijalne visoke škole, gdje je obnašao dužnost rektora od 1945.-1947. godine. 1. kolovoza 1945. izabran je za njenog redovitog profesora, a od 1. travnja 1947. i za redovitog profesora Ekonomskog fakulteta, gdje nakon pretvaranja škole u Ekonomski fakultet Sveučilišta u Zagrebu postaje šef Katedre za ekonomiku FNRJ i predaje više predmeta, a od 1953. godine i „Ekonomsku historiju Jugoslavije“. U akademskoj godini 1951./1952. obnaša dužnost dekana Ekonomskog fakulteta. Za pravog člana Jugoslavenske akademije znanosti i umjetnosti izabran je 1947. godine. Urednik je građe za gospodarsku povijest Hrvatske i mnogih drugih akademskih izdanja. Godine 1958. izabran je za glavnog tajnika Akademije. Od 1947. bio je redoviti član JAZU. Godine 1960. dobio je Nagradu za životno djelo. Umro je 17. veljače 1963. godine u Zagrebu, a pokopan je u rodnom Raklju, gdje mu na nadgrobnoj ploči piše da ondje počiva: težak, ribar, mornar, akademik, pjesnik, prvi Rakljan ki je napisal 50 knjig.

U spomen na Miju Mirkovića / Matu Balotu u njegovoj rodnoj kući 1968. godine osnovana je Memorijalna zbirka Mije Mikrovića Mate Balote, a u stalnom postavu od 2005. godine, svjedoči o njegovom životu i stvaralaštvu kroz četiri cjeline: Mijo Mirković i Rakalj, Životni put, Književni motivi i Naslijeđe Mate Balote (uz posebnu cjelinu o rakaljskome tradicijskom lončarstvu). Na rodnoj kući je kamena ploča s tekstom: Uvode se rodija / Mijo Mirković - Mate Balota / buran kako refuli vitra / zanosan kako glasi roženica / tepa kako teplo srce ljubavi.

Najveća sastavnica Svučilišta Jurja Dobrile u Puli Fakultet ekonomije i turizma „Dr. Mijo Mirković“nosi ime ovog uglednog znanstvenika, a bogati opus Mirkovićevog stvaralaštva (4166 svezaka knjiga i časopisa iz privatne knjižnice Mije Mirkovića – Mate Balote, dostupan je u Spomen sobi Mije Mirkovića u Sveučilišnoj knjižnici Pula. Publikacije su smještene na 7 knjižničnih polica i ormara iz Mirkovićeva radne sobe. Tu se nalazi i starinski pisaći stol, stolica, radio-aparat iz tridesetih godina, tintarnica, pepeljara, bugačica, poneka fotografija i krletka za ptice iz koje su se šezdesetih godina prošlog stoljeća glasali njegovi ljubimci – gardelini. Spomen soba Mije Mirkovića svečano je otvorena za javnost 26. svibnja 2009. godine.

Profesor Mirković bio je u toku svog života do prelaska u Ekonomsko-komercijalnu visoku školu u Zagrebu: urednik „Hrvatskog lista“ u Puli (1917./1918.), suradnik „Mlade pravde“ u Pragu (1918./1919.), urednik dnevnika „Novosti“ u Zagrebu (1919./1923.), knjigovođa Francusko-srpske banke u Beogradu (1924.), knjigovođa poduzeća „Aleksinački rudnici“ (1924./25.), suplent Trgovačke akademije u Osijeku (1925./26.), sekretar Trgovačko industrijske komore u Novom Sadu (1926./28.), docent, izvanredni i redoviti profesor Pravnog fakulteta u Subotici (1928./39.), redoviti profesor Ekonomsko-komercijalne visoke škole u Beogradu (1939./41.), ribar u poduzeću „Ivan Bogović“ u Omišlju (1942.), honorarni statističar u Hrvatskoj državnoj banci u Zagrebu (1942./44.), pomoćnik povjerenika za trgovinu i industriju u Beogradu (1944./45.), pomoćnik predsjednika Privrednog savjeta u Beogradu (1945.).

Plodni znanstveni rad kroz 40 godina rezultirao je golemim opusom od pedesetak posebno tiskanih izdanja i oko 400 prikaza, napisa, komentara i članaka, štampanih u brojnim novinama, časopisima i revijama. U poratnom razdoblju objavio je četiri nova udžbenika i šest novih ili obnovljenih knjiga s područja ekonomike te oko 40 monografija i studija. Dragocjene doprinose ekonomskoj povijesti nalazimo i u predgovorima knjiga „Građe za gospodarsku povijest Hrvatske“ koju izdaje Jugoslavenska akademija znanosti i umjetnosti na poticaj Mije Mirkovića (izašlo je svega 14 knjiga).

Znanstveni skup „Susreti na dragom kamenu“ utemeljen je 1968. Godine radi proučavanja književnoga, publicističkoga i gospodarskoga djela Mije Mirkovića Mate Balote te proučavanja gospodarskih, kulturnih i društvenih problema Istre u širokom kontekstu. Nazvan je po Balotinoj pjesmi „Dragi kamen“ (1931.), a od 1990. Godine održava se svake druge godine (u početku svaki put u drugom istarskom mjestu, a u posljednje vrijeme uglavnom u Puli i Marčani).

Pod pseudonimom Mate Balote ušao je u povijest naše književnosti prvenstveno kao sjajan čakavski pjesnik.

DJELA:

Mirković, M. (1934) Zanatska politika. Beograd: Izdavačka knjižarnica Gece Kona.

Mirković, M. (1937) Održanje seljačkog posjeda. Zagreb: Hrvatska naklada.

Mirković, M. (1940) Agrarna politika. Beograd: Izdavačko-prosvetna zadruga S.O.J.

Mirković, M. (1950) Ekonomika agrara FNRJ. Zagreb: Nakladni zavod Hrvatske.

Mirković, M. (1950) Ekonomska struktura Jugoslavije: 1918.-1941. Zagreb: Nakladni zavod Hrvatske.

Mirković, M. (1950) O nekim problemima unapređenja agrarne proizvodnje. Zagreb: Zadružna štampa.

Mirković, M. (1952) Ekonomska struktura Jugoslavije: 1918.-1941. Zagreb: Školska knjiga.

Mirković, M. (1952) Seljaci u kapitalizmu: agrarno-ekonomske studije. Zagreb: Matica hrvatska.

Mirković, M. (1955) O rješavanju novčanog problema. Zagreb, [s.n.].

Mirković, M. (1958) Ekonomska historija Jugoslavije. Zagreb: Ekonomski pregled.

Mirković, M. (1958) Izbor iz ekonomskih radova. Zagreb: Naprijed.

Mirković, M. (1962) Ekonomska historija Jugoslavije. Zagreb: Sveučilište u Zagrebu.

Mirković, M. (1963) Tri etničke linije. Rijeka, [s.n.]

Mirković, M. (1968) Ekonomska historija Jugoslavije. Zagreb: Informator.

Mirković, M. (1985) Ekonomska historija Jugoslavije. Pula: Čakavski sabor: Istarska naklada; Opatija: „Otokar Keršovani“; Rijeka: Edit; Rovinj: Centro di ricerche storiche.

Mirković, M. (1979) Nauka i ekonomska politika. Zagreb: Informator.

Mirković, M. i Rudež, B. (2001) Mijo Mirković: hommage uz 100. obljetnicu rođenja. Zagreb: Prometej: Ekonomski fakultet Sveučilišta u Zagrebu. ISBN 953-6460-16-5

Mirković, M. (2005) Održanje seljačkog posjeda i druge agrarno-ekonomske studije. Zagreb: Dom i svijet: Ekonomski fakultet. ISBN 953-238-005-1

Mirković, M. (2008) Glavni uzroci gospodarske zaostalosti slavenskih naroda [prijevod s njemačkog Vlasta Švoger]. Zagreb: Dom i svijet. Prijevod djela: Vom Hauptgründe der geringen wirtschaftlichen Leistungsfaehigkeit der slawischen Völker: inaugural Dissertation, 1923. ISBN 978-953-238-029-3

Mirković, M. (2012) Trgovina i unutrašnja trgovinska politika: pretisak s komentarima. Urednici Knego, N., Renko S. i Knežević, B. Zagreb: Ekonomski fakultet. ISBN 978-953-6025-60-2

OSTALI IZVORI:

Stipetić, V. (1980) Agrarno-historijski pogledi u djelima Mije Mirkovića. Pula, [s. n.].

Javorac N. i Kukurin, B., ur. (1999) ZBORNIK radova o Miji Mirkoviću - Mati Baloti Kastav: Matica hrvatska Kastav . (Biblioteka Zvir ; knj. 1 ). ISBN 953-98073-0-1

Novak, M. (1980) Dr. Mijo Mirković, akademik, redoviti profesor. U: 60 godina Ekonomskog fakulteta u Zagrebu. Zagreb: Ekonomski fakultet, str. 249-251.

Stipetić, V., ur. (2010) Mijo Mirković: 1898.-1963. Zagreb: HAZU.

Književna baština u muzejima. Biografija Mijo Mirković (Mate Balota). Dostupno na: http://kbm.mdc.hr/knjizevnici/knjizevnik-detalji/mijo-mirkovic/131

LZ Miroslav Krleža: Mirković Mijo. U: Hrvatska enciklopedija. Dostupno na: http://www.enciklopedija.hr/Natuknica.aspx?ID=41145

LZ Miroslav Krleža: MIRKOVIĆ Mijo. U: Krležijana. Dostupno na: http://krlezijana.lzmk.hr/clanak.aspx?id=1899

FOTOGRAFIJA:

Fakultet ekonomije i turizma Mijo Mirković, Pula. Mijo Mirković (1957) [https://fet.unipu.hr/fet/o_fakultetu]

CITIRANJE: