Filip Lukas

Filip Lukas rođen je 1871. godine u Kaštel Starome. Kao sjemeništarac završio je 18. srpnja 1892. godine Veliku gimnaziju u Splitu, a bogoslovni studij 1896. u Zadru. Nakon toga (1899./1900.) odlazi na Filozofski fakultet Sveučilišta u Grazu, gdje dva semestra sluša hitoriografiju, a ostalih šest semesara sveučilišnog studija apsolvirao je na Filozofskom fakultetu Sveučilišta u Beču (1900.-1905.), gdje je 6. veljače 1906. položio profesorski ispit iz geografije i historije. Za svećenika je zaređen 1895. godine te je upravljao župom u Mužu od 1897.-1900. godine. 

Od  15. travnja 1904. godine zapošljava se na Velikoj gimnaziji u Dubrovniku, a, odlukom pokrajinskog školskog vijeća u Zadru od rujna iste godine počinje raditi na Pomorskoj akademiji u Dubrovniku, gdje ostaje do 31. siječnja 1907. godine. Nakon toga postaje stalni učitelj u Velikoj gimnaziji na Sušaku. Od 1918. obnaša dužnost ravnatelja Trgovačke akademije u Rijeci "uz dužnost da preuzme na naredbu narodnog vijeća u Zagrebu sve srednje škole na Rijeci iza sloma monarhije". Kao honorarni docent zapošljava se 1919. godine na Tehničkoj visokoj školi u Zagrebu, od 1920.-1925. kao redoviti profesor gospodarske geografije na novoosnovanoj Visokoj školi za trgovinu i promet u Zagrebu. Sredinom 1925. stavljen je u mirovinu, ali je odmah nakon toga ponovo postavljen za redovitog profesora za gospodarsku geografiju na Ekonomsko-komercijalnoj visokoj školi u Zagrebu koju je predavao do 1945. godine. Obnašao je dužnost dekana (1920./1921), rektora EKVŠ-a u dva mandata (1923.-1926. i 1936.-1938.) te prorektora (1938.-1941.). Zaslužan je za utemeljenje više disciplina ekonomske i političke geografije i geopolitike. Dr. Lukas zaslužan je za uređenje "uzorne" knjižnice Geografskog zavoda kojom je presdjeavao. 

Bio je član Književno-umjetničkoga odbora Matice hrvatske od 1920. godine, a od 1927.-1928. bio je na funkciji potpredsjednika, te od 1928.-1945. predsjednika Matice hrvatske. Nezadovoljni njegovom vanjskopolitičkom orijentacijom i unutarnjom represijom Okružni narodni sud ga 1945. godine osuđuje na smrt zbog „akcije i propagande u korist okupatora i njegovih pomagača“ (HBL). Radi toga je u svibnju 1945. godine emigrirao u Klagenfurt u Austriju, a do kraja života (1958.) boravio je u Rimu (od 1949. do 1952. živio je u Zavodu sv. Jeronima). Presuda Okružnog narodnog suda iz 1945. poništena je na Županijskom sudu u Zagrebu 20. 7. 2017. godine. Od 1952. godine bio je počasni predsjednik Hrvatskoga narodnoga odbora.

VAŽNIJA DJELA:

Opus F. Lukasa broji više od 170 znanstvenih radova i 12 knjiga iz geografije i povijesti. Radio je u uredništvu Minervinog Svjetskog atlasa, bio je glavni urednik enciklopedijskog priručnika Naša domovina (I-II, 1943.), suradnik i član Hrvatske enciklopedije, te suradnik u časopisu Hrvatska revija (1951.-1958.).

Lukas, F. (1906.), Utjecaj prirodne okoline na stanovništvo Dalmacije: (anthropogeografska studija): sa 4 priloga, [S. l. : s. n.].

Lukas, F. (1911.), Jadran u geomorfološkom, klimatološkom i trgovačko-gospodarstvenom pogledu, [Rijeka] : [s. n.].

Lukas, F. (1915.), Gospodarska geografija za trgovačke akademije, Zagreb: Trošak i naklada Kr. Hrv.-slav.-dalm. zemaljske vlade.

Lukas, F. (1921.), Predavanja iz gospodarske geografije, U Zagrebu: [s. n.]

Lukas, F. (1922.), Geografija Kraljevine Srba, Hrvata i Slovenaca, Zagreb: Tisak Nadbiskupske tiskare, (2. izmijenjeno izd. 1940. Geografija Kraljevine Jugoslavije s Nikolom Peršićem).

Lukas, F. (1923.-1924.), Ekonomska geografija, 2. svezak, Zagreb: Tisak Kr. Zemaljske tiskare.

Lukas, F. (1926.), Strossmayer i hrvatstvo : spomen-spis prigodom otkrića spomenika, Zagreb: Matica hrvatska.

Lukas, F. [1927.], Kristoforo Kolumbo u legendi i zbilji, U Zagrebu: [s. n.].

Lukas, F., Moderna kolonizacija: Po predavanjima F. Lukasa, javnog redov. profesora u Ekonomsko-komercijalnoj visokoj školi u Zagrebu, [S. l.]: [s. n.].

Lukas, F. [ca 1930] Jugoslavija. Zagreb: Tipografija DD

Lukas, F. (1931.), Raspoređaj stanovništva u Dalmaciji prema prirodnim i gospodarskim prilikama : (Antropogeografski prilozi), Zagreb: [Zajednica slavenskih društava].

Lukas, F. (1935.), Britanski otoci, [S. l.]: [s. n.].

Lukas, F. (1936.), Hrvatska narodna individualnost : govor prigodom 100. godišnjice narodnog preporoda u Čakovcu, Zagreb.

Lukas, F. (1937.), Hrvatsko pitanje i Londonski ugovor, [Zagreb]: [s. n.].

Lukas, F. [1937.], Dr. Ante Satrčević: govor Filipa Lukasa, držan na komemoraciji prigodom 41-godišnjice Starčevićeve smrti u dvorani Hrvatskog glazbenog zavoda, dne 28. veljače 1937. [S. l.]: [s. n.].

Lukas, F. (1938.-), Hrvatska narodna samobitnost, Zagreb: Matica hrvatska.

Lukas, F. (1938.), Problem hrvatske kulture, Zagreb: Matica hrvatske.

Lukas, F. (1940.), Geografija Kraljevine Jugoslavije : za više razrede srednjih i sličnih škola, Zagreb: Naklada školskih knjiga i tiskanica Banovine Hrvatske.

Lukas, F. (1941.), Zemljopis Nezavisne Države Hrvatske : za više razrede srednjih škola, Zagreb: Izdanje Nakladnog zavoda hrvatske državne tiskare.

Lukas, F. (1942.), Bosna i Hercegovina u geopolitičkom pogledu, Sarajevo: Tisak "Nove Tiskare" Vrček i dr.

Lukas, F. (1943.), Obći i geopolitički smještaj Nezavisne Države Hrvatske.

Lukas, F. (1944.-1945,), Za hrvatsku samosvojnost : zakoni zemlje,krvi, duha : eseji, govori, članci, Zagreb: Matica hrvatska.

OSTALI IZVORI:

Ekonomsko-komercijalna visoka škola (1936.-1939.), Sjednički zapisnici profesorskog savjeta EKVŠ, Zagreb: EKVŠ.

Lukas, F. (2021.), Hrvatska enciklopedija, mrežno izdanje, Zagreb: Leksikografski zavod Miroslav Krleža preuzeto 25. ožujka 2021. s https://www.enciklopedija.hr/natuknica.aspx?id=37485 

Ekonomski fakultet - Zagreb (1980.), 60 godina Ekonomskog fakulteta u Zagrebu, Zagreb: Ekonomski fakultet, 237.

Hameršak, F. i Klemeničić, M. (2018.), Lukas Filip, Zagreb: Hrvatski biografski leksikon, preuzeto 22. ožujka 2021. s https://hbl.lzmk.hr/clanak.aspx?id=12015 

CITIRANJE: