Ivo Lapenna
Dr. Ivo Lapenna (Split, 5. XI. 1909. – Kopenhagen, Danska, 15. XII. 1987.), izvanredni profesor, professor emeritus
Ivo Lapenna rođen je 1909. godine u Splitu. Roditelji su mu bili hrvatski inženjer građevine i sveučilišni profesor Petar Lapenna i pijanistica Amelia Lapenna. Klasičnu gimnaziju pohađao je u Splitu, a završio je u Zagrebu. Na Pravnom fakultetu diplomirao je 1932. i doktorirao je 1933. godine, a iste godine završio je studij violončela na zagrebačkoj Muzičkoj akademiji. Sveučilište u Fort Lauderdaleu, SAD dodijelio mu je i doktorat hc. za međunarodne odnose (1972.).
Nakon završenih studija radio je kao advokatski pripravnik do 1941. godine kada je morao napustiti Zagreb radi političkih razloga. Od 1945. godine radio je kao načelnik Odjela za informiranje Republike Hrvatske te je bio urednik „Slobodne Dalmacije“. Od 1946. godine zapošljava se kao docent, a kasnije izvanredni profesor na Pravnom fakultetu u Zagrebu, gdje je predavao „Međunarodno pravo“ i „Međunarodne odnose“. Od 1946. do 1949. godine honorarno je te iste predmete predavao na Ekonomskom fakultetu, ali s posebnim naglaskom na ekonomski aspekt tog područja. Sudjelovao je kao ekspert na Mirovnoj konferenciji za međunarodno pravo u Parizu (1946.), te kao advokat-savjetnik Albanije pred Međunarodnim sudom u Haagu u procesu između Britanije i Albanije radi incidenta u Krfskom zaljevu (1947/48.). Od 1949. godine bio je suradnik Jugoslavenske akademije znanosti i umjetnosti. Nakon što je dobio francusku stipendiju napustio je Jugoslaviju 1949. godine te je neko vrijeme radio u Parizu u Centre National de la Recherche Scientifique. U London je emigrirao 1951. godine, gdje je od 1955. do umirovljenja 1977. godine predavao kao profesor komparativnog sovjetsko i istočno-europskog prava u The London School of Economics and Political Science. Nakon umirovljenja nastavio je u ovoj školi raditi kao professor emeritus do listopada 1987. godine. Bio je gostujući profesor na Sveučilištu u Sydneyu, Australija 1979. godine.
Još kao student naučio je esperanto i 1929. godine osnovao Studentski esperantski klub, kasnije Akademski esperantski klub na Sveučilištu u Zagrebu i predsjedao mu do 1941. godine. Također je bio predsjednik Jugoslavenskog esperantskog saveza od 1937. do 1950. godine i Svjetskog esperantskog saveza (UEA) od 1964. do 1974. godine, utemeljitelj Međunarodnog esperantskog društva pravnika 1957. godine, suosnivač Studentske globalne esperantske lige i vodio ju je do Drugog svjetskog rata te suosnivač i čelnik do 1984. godine Međunarodnog centra neutralnog esperantskog pokreta. U području međunarodnog prava Lapenna je zapamćen i po zasluzi što je u Statutu UEA-a dodan paragraf o ljudskim pravima i to više od godinu dana prije usvajanja Opće deklaracije o ljudskim pravima.
VAŽNIJA DJELA:
Lapenna, I. (1935.), Međunarodni jezik u historiji i danas, Zagreb: Klub esperantista akademičara.
Lapenna, I. (1938.), Esperanto u deset lekcija : potpuna gramatika međunarodnog jezika sa vježbama, Zagreb: Klub esperantista akademičara.
Lapenna, I. (1940.), Engleski ili esperanto?, Zagreb: Savez esperantista Jugoslavije.
Lapenna, I. (1946.), Ujedinjene nacije: Temelji suradnje – etape izgradnje organizacija, Zareb: Nakladni zavod Hrvatske.
Lapenna, I. (1949.), Historija diplomacije : (predavanja), 2. sveska, Zagreb: Stručni odsjek N. S. O.-e Zagrebačkog Sveučilišta.
Lapenna, I. (1954.), Conceptions sovietiques de droit international public, Parigi: A. Pedone.
Lapenna, I. (1964.), State and Law: Soviet and Yugoslav Theory, New Haven: Yale University Press.
Lapenna, I. (1966.), Elektitaj paroladoj kaj prelegoj : (suplemento al retoriko), Rotterdam: la autoro.
Lapenna, I. (1968.), Soviet Penal Policy, Virginia: Dufour.
Lapenna, I. (2017.), Elektitaj tekstoj pri Internacia Juro, Đurđevac: DEC Dokumentacijski esperantski centar.
Lapenna, I. (2014.), Esploro kaj dokumentado, Đurđevac: Grafokom.
OSTALI IZVORI:
Ekonomski fakultet – Zagreb (1980.), 60 godina Ekonomskog fakulteta u Zagrebu, Zagreb: Ekonomski fakultet, 352-353.
Korjenkov, A. (2016.), Nia trezoro: Ivo Lapenna, la konstruinto de la moderna UEA, La Ondo de Esperanto, preuzeto 26. rujna 2024. s https://sezonoj.ru/2016/01/lapenna/
FOTOGRAFIJA:
Korjenkov, A. (2016.), Nia trezoro: Ivo Lapenna, la konstruinto de la moderna UEA, La Ondo de Esperanto, preuzeto 26. rujna 2024. s https://sezonoj.ru/2016/01/lapenna/
CITIRANJE:
Ekonomski fakultet - Zagreb (2023.), Leksikon Ekonomskog fakulteta – Zagreb: Ivo Lapenna, preuzeto [upisati datum preuzimanja] s https://sites.google.com/net.efzg.hr/lef/po%C4%8Detna/abecedarij/l/ivo-lapenna