Žene kroz povijest

Osnivanjem Visoke škole za trgovinu i promet (VŠTP) 1920. godine omogućeno je svim izvanrednim slušačima Tečaja za izobrazbu učitelja u višim trgovačkim školama ustrojenog pri Kraljevskoj tehničkoj visokoj školi u Zagrebu 1919. godine da prijeđu kao redoviti slušači u novoosnovani VŠTP. Prva diplomirana slušačica redovitog i izvanrednog studija bila je Paula Schwarz, koja je diplomirala 28. listopada 1921. godine.

VŠTP se 1925. godine pretvara u Ekonomsko-komercijalnu visoku školu (EKVŠ) s pravnim položajem sveučilišnog fakulteta i proširenjem na četiri naukovne godine. Prve diplomirane ekonomistica EKVŠ-a bile su Dragica Ćupić i Ljubica Petrović, obje diplomirale 26. lipnja 1926. godine. Prve diplomantice s nazivom „ekonomsko-komercijalni inženjer“ bile su Bosiljka Bubnjević i Ljubica Karadža, obje diplomirale 12. ožujka 1938. godine.

EKVŠ 1947. godine postaje Ekonomski fakultet Sveučilišta u Zagrebu. Prva diplomirana ekonomistica redovnog i izvanrednog studija Ekonomskog fakulteta u Zagrebu bila je Vera Šibenik, koja je diplomirala 5. siječnja 1947. godine.

Na studiju uz rad prve diplome stekle su Srebrenka Škreblin, koja je 17. svibnja 1978. godine stekla zvanje diplomirana ekonomistica na stupnjevitom studiju uz rad, Božena Tasevska i Milica Tesla su 19. lipnja 1969. godine završile redoviti dvogodišnji studij Računovodstveno-financijskog smjera, a zvanje ekonomist na stupnjevitom studiju uz rad stekla je 9. travnja 1976. godine Marija Kunić.

Priznavanjem fakultetskog ranga EKVŠ-u, 24. siječnja 1926. godine omogućeno je provođenje postupka za stjecanje odnosno nostrifikacije doktorata ekonomsko-komercijalnih znanost. Prvi doktorat ekonomskih znanosti na našem Fakultetu promoviran je 1927. godine, a u prvih deset godina od osnutka Fakulteta bilo je19 doktora znanosti, od kojih su dvije bile žene (11%). Prvi doktorat na temu „Zadruženi problemi Dalmacije“ od 4. srpnja 1929. godine pripada Mariji Klobučar, a svega par mjeseci kasnije, 21. prosinca 1929. godine titulu doktora stječe i Ljubica Virag-Drašković s radom „Bugarska od Berlinskog kongresa do mira u Bukureštu“.

Prvi magistri ekonomskih znanosti stekli su ova zvanja početkom 60-ih godina prošlog stoljeća. Prvi magisterij obranjen je 27. svibnja 1962. godine, a prva  magistra ekonomskih znanosti bila je Refika Šuvalić, koja je 21. siječnja 1963. godine obranila rad na temu „Specifičnost problema raspodjele prihoda budžeta i društvenih fondova u gradovima podijeljenim na općine“. Od 225 završenih magistara u prvih 10 godina 32 su bile žene (14%).

Studij ekonomskih znanosti u području automatizacije kojeg su organizirali Elektrotehnički i Ekonomski fakultet u Zagrebu funkcionirao je na način da je svaka institucija podjeljivala stupanj magistra u smjeru studija za koji je matična. Ovaj studij upisalo je 14 generacija s ukupno 148 studenata. Prvo zvanje magistra ekonomskih znanosti u području automatizacije podijeljeno je 1964. godine, a prva žena koja je stekla ovo zvanje bila je Ljubica Marošan Katić, koja je 1966. godine obranila rad na temu: „Uloga uvođenja automatizacije u industriji i privrednom razvitku i perspektivnim planovima zemalja članica područja SEV“.

U novije vrijeme istaknuti doprinos žena koje su studirale/ studiraju ili su radile/rade na Ekonomskom fakultetu – Zagreb nagrađivan je fakultetskim, sveučilišnim, državnim ili drugim nagradama.

Za poseban doprinos u oblasti ekonomskih znanosti akademkinja dr. Alica Wertheimer-Baletić nagrađena je Državnom nagradom za znanstveno-istraživački rad i Nagradom za životno djelo. Uz dr. Wertheimer-Baletić, još samo jedna žena s Fakulteta izabrana je u zvanje akademkinje - dr. Nevenka Čavlek, dok su zvanje professor emeritusa stekle dr. Tanja Kesić, dr. Nataša Renko, dr. Ruža Krstulović, dr. Marija Mira Marušić i dr. Lovorka Galetić, koja je 2015. godine bila dobitnica nagrade grada Zagreba „Zagrepčanka godine“ za doprinos razvoju grada kroz dugogodišnju uspješnu karijeru na Ekonomskom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu.  

Državnu nagradu za znanstveno-istraživački rad dobila je i dr. Savka Dabčević-Kučar, koje je, ujedno, bila i prva žena predsjednica Vlade (1967.).

Od samih početaka našeg Fakulteta pristup studiju bio je otvoren bez obzira na spol kandidata, no u nastavne redove je ženama otvoren tek poslije II. sv. rata i ulaska u sastav Zagrebačkog sveučilišta. Od 1947. nalazimo žene, koje su mahom diplomirale, magistrirale i/ili doktorirale na Ekonomskom fakultetu, u svim znanstveno-nastavnim zvanjima od predavačica do redovitih profesorica. Pa, iako žene nerijetko obnašaju dužnost pročelnica odjela/katedri, sve do sredine sedamdesetih, u menadžmentu fakulteta (dekani i prodekani) su isključivo muškarci. Prva žena koja je obnašala dužnost prodekanice bila je dr. Bojana Tomašević u mandatnim razdobljima 1973.-1975. i 1975.-1977., a tek 20-ak godina kasnije žena ponovo dobiva funkciju u upravljačkom tijelu, tj. dr. Mira Marušić postaje prodekanica u mandatnom razdoblju od 1994.-1996. Od tog razdoblja do danas zastupljenost žena kao prodekanica u upravljačkim tijelima Fakulteta postaje uobičajena i kontinuirana. U fakultetskim dokumentima se spominje Olga Jelen, koja je bila direktorica Visoke škole za vanjsku trgovinu (VŠVT) u mandatnom razdoblju 1964.-1966., odnosno dekanica od 1966. do 1971. Obzirom da je VŠVT dosta kasnije (1982.) pripojen Ekonomskom fakultetu, praktički je na čelnu funkciju Fakulteta žena prvi put izabrana 2022. godine, dekanica prof. dr. Sanja Sever Mališ.

Osim u znanstveno-nastavnom području veliki broj studentica i zaposlenica Fakulteta afirmirao se u drugim profesionalnim i karijernim oblastima politike, sporta, poduzetništva, humanitarnog rada itd.