Mato Mikić

Redoviti profesor Ekonomskog fakulteta, Sveučilišta u Zagrebu, dr. sc. Mato Mikić rođen je u Vidovcima kraj Požege (HR). Njegov otac Andrija radio je u konfekciji, a majka Eni bila je domaćica. Životna suputnica bila mu je Nada Ravlić, s kojom je imao kćer Sanju.

Osnovnu školu i gimnaziju završio je u Slavonskoj Požegi. Diplomirao je (1962), a kasnije i doktorirao (1981) na Ekonomskom fakultetu u Zagrebu, na kojem je radio do 1963. kao asistent, od 1968. izabran je za starijeg asistenta na predmetima Planiranje narodne privrede i Ekonomika Jugoslavije. Za višeg predavača izabran je 1978. za predmete Društveno planiranje i Ekonomika Jugoslavije. Pored predavanja i drugih oblika nastave iz tih predmeta sudjelovao je i u izvođenju nastave iz predmeta Teorija i politika privrednog razvoja i Privredni sistem na poslijediplomskom studiju Teorija i politika privrednog razvoja i metode makroekonomske analize. Stekavši stupanj doktora ekonomske znanosti unaprijeđen je za izvanrednog (1982), a zatim za redovitog profesora (1984). Biran je dva puta za člana, a kasnije za Predsjednika Savjeta fakulteta. Obnašao je dužnost dekana Fakulteta (1984.-1986.). Bio je ko-urednik/sekretar redakcije časopisa Ekonomist (1967.-1974.).

Kao član SKH, bio je aktivno angažiran u društveno-političke aktivnosti na Fakultetu i izvan njega. Obnašao je funkciju generalnog direktora Republičkoga zavoda za planiranje te je bio član Izvršnog vijeća Sabora SR Hrvatske (1974.-1978.), te predsjednik Skupštine Grada Zagreba (1982.-1983. i 1986.-1990). U drugom mandatu obnašanja funkcije koja je ekvivalent današnjem zagrebačkom gradonačelniku Mikić će ostati zapamćen po velikoj urbanističkoj fazi hrvatske metropole. Pod njegovim vodstvom obnovljeni su i izgrađeni mnogi objekti, kao npr. obnovljen je tadašnji Trg Republike (danas Trg bana Josipa Jelačića), izgrađeni su: Autobusni kolodvor, Cibonin toranj, bazeni Mladost, zgrada Ine u Novom Zagrebu, toranj Chrmos u Vukovarskoj, revitaliziran je sportski objekt Šalata, otvoren je Muzej Mimara, urbanistički je uređen Jarun, modernizirane su tramvajske pruge te je produžena ruta do Jaruna, napravljen je cijeli niz modernih školskih dvorana, omogućena je gradnja Nacionalne i sveučilišne knjižnice, tada su se po prvi put pojavile pješačke zone, obnovljeni su studentski domovi u kojima se smještajni kapacitet gotovo udvostručio itd. Međutim, Mikić će kao gradonačelnik ostati upamćen i po (danas tradicionalnim) prvom organiziranom dočeku Nove godine na centralnom gradskom trgu, prvom dolasku Eurokaza (europsko alternativno kazalište) i neminovno – po Ljetnoj univerzijadi, koja se održala u srpnju 1987. godine, te koja je zasigurno bila jedan od važnijih događaja u Hrvatskoj 80-tih godina.

VAŽNIJA DJELA:

Mato Mikić objavio veći broj radova, članaka i prikaza u Ekonomistu, Ekonomskom pregledu, Našim temama i Pitanjima, a u nastavku su dana neka od najvažnijih.

Mikić, M. (1974) Sistem samoupravnog društvenog planiranja. U: Politika, znanost, privreda, Zagreb.

Mikić, M. (1975) Ekonomika građevinarstva. Zagreb: Informator.

Mikić, M. (1976) Teorijske osnove društvene reprodukcije u Struktura materijalnih i novčanih tokova i njihov utjecaj na razvojnu politiku i opću privrednu ravnotežu. Zagreb: Ekonomski institut.

Mikić, M. (1977) Osnovne oznake društveno-ekonomskog razvoja slavensko-požeške općine. U: Mažuran, I., ur., Požega: 1227.-1977. Slavonska Požega: Skupština općine Slavonska Požega, Odbor za proslavu 750-godišnjice grada Slavonske Požege.

Sirotković, J. i Mikić, M. (1978) Društveno planiranje. Zagreb: Informator.

Mikić, M. (1980) Investicije i investiciona politika. Zagreb: Informator.

Soumitra, S. i Mikić, M. (2019) The Lost Cause: Socialism Drifted to Oblivion, Društvena istraživanja: časopis za opća društvena pitanja, 28(4), str. 736-739.

OSTALI IZVORI:

Bajruši, R. (2019) Preminuo posljednji zagrebački gradonačelnik u bivšoj državi. Zagreb: Jutarnji list. Dostupno na: https://www.jutarnji.hr/vijesti/zagreb/preminuo-posljednji-zagrebacki-gradonacelnik-u-bivsoj-drzavi-za-vrijeme-mikica-zagreb-je-bio-ogromno-gradiliste-niknuli-su-salata-jarun-mladost-9045866 [8.3.2021.]

Mikić, M. (2021) Hrvatska enciklopedija, mrežno izdanje. Zagreb: Leksikografski zavod Miroslav Krleža. Dostupno na: http://www.enciklopedija.hr/Natuknica.aspx?ID=40711 [8.3.2021.]

CITIRANJE: