Marko Veselica

Marko Veselica (u Izvodu iz matične knjige rođenih iz 1960. godine evidentiran kao Marko-Bože) rođen je 1936. godine u selu Glavicama u općini Sinj. Osnovnu školu završio je u Glavicama, a nižu gimnaziju u Sinju. Daljnje školovanje nastavio je na Ekonomskom tehnikumu u Puli, a nakon prve godine nastavlja se školovati u Srednjoj ekonomskoj školi Splitu gdje je maturirao 1954. godine.  Iste godine upisuje studij na Ekonomskom fakultetu u Zagrebu, gdje je i diplomirao 1959. godine. Poslijediplomski studij iz „Ekonomike komune“ završio je 1962. godine obranivši rad „Neke ekonomsko-društvene karakteristike do sada izvršene decentralizacije sredstava na nivou komune Karlovac“ te stekao znanstveni stupanj magistra ekonomskih nauka. Znanstveni stupanj doktora ekonomskih nauka stekao je 1967. godine obranivši rad pod nazivom „Društveno-ekonomska priroda odnosa između privrednog i obrazovnog sistema u Jugoslaviji“. Od 1956. godine bio je na mandatnoj funkciji studentskog predstavnika u Fakultetskom savjetu. Na trećoj godini studija bio je potpredsjednik Fakultetskog odbora. Tijekom studija aktivno je radio u zavičajnom klubu studenata općine Sinj. Nakon četvrte godine studija je, preko organizacije AIESEC, boravio tri i pol mjeseca u Manchesteru, Engleska gdje je obavljao stručnu praksu.

Na Ekonomskom fakultetu u Zagrebu zapošljava se kao asistent 1960. godine, a od 1968. godine u zvanju docenta za predmet „Politička ekonomija“ na Katedri političke ekonomije. Iste godine izabran je za honorarnog docenta na predmetu „Ekonomski principi organizacije obrazovanja u privredi“ na Visokoj privrednoj školi u Zagrebu. Odlukom Savjeta Fakulteta ekonomskih nauka od 12. siječnja 1972. godine udaljen je s radnog mjesta docenta na Katedri za političku ekonomiju radi otvorene istrage zbog krivičnog djela, odnosno istražnog zatvora, a 31. kolovoza 1973. godine prestaje mu radni odnos na Fakultetu zbog svog društvenog djelovanja i javnog nastupa u „masovnom pokretu 71.“. Na inicijativu Savjeta o preispitivanju odluka kojom su pojedini studenti i radnici bili „odstranjeni“ s Fakulteta i Statuta EF-a na Sjednici Savjeta Ekonomskog fakulteta – Zagreb održanoj 20. prosinca 1990. godine poništava se gore navedena odluka, a Marko Veselica se s 1. siječnja 1991. godine ponovo vraća na Fakultet u znanstveno-nastavnom zvanju docenta na Katedru za ekonomsku teoriju, sociologiju i demografiju. Uže područje kojim se bavio bila je teorija gospodarstva te ekonomika kadrova i obrazovanje. Na Fakultetu je radio do 1995. godine.

Marko Veselica bio je jedan od istaknutih i vodećih sudionika Hrvatskog proljeća 1971. godine, te je nakon Karađorđeva, kao hrvatski nacionalist, bio uhićen i osuđen najprije na 7 godina zatvora, pa ponovno 1981. godine radi intervjua koji je dao njemačkom listu Der Spiegel. U zatvoru je proveo 11 godina i 46 dana (najviše od svih proljećara). Amnesty International dao mu je status „zatvorenika savjesti 1977“.

Bio je član Saveza komunista (1954), član Odbora za kadrove Privredne komore SRH, član Komisije za idejna pitanja, obrazovanje i kulturu pri Republičkom vijeću Sindikata SRH, član Vijeća i Predsjedništva Saveza sindikata (1968), član Komisije za idejna pitanja Gradskog komiteta SK Zagreb, suradnik Instituta za alatne mašine, zastupnik Grada Zagreba u Saveznoj skupštini (1969), član Upravnog i Izvršnog odbora te predsjednik Gospodarske komisije Matice hrvatske (1970), jedan od inicijatora osnivanja HDZ-a (1989), predsjednik Hrvatske demokratske stranke (1990), prvi predsjednik Hrvatskog društva političkih zatvorenika (1990), predsjednik Hrvatske kršćansko-demokratske unije (nastale ujedinjenjem HDS-a i Hrvatske kršćanske demokratske stranke 1992-2001), predsjednik Demokratskog kluba za Srednju i Istočnu Europu, član Predsjedništva Paneuropske unije, član Časnog alkarskog suda u Alkarskom društvu (1994-1996) itd. Od 1995. do 2000. godine bio je zastupnik u Saboru Republike Hrvatske.

Marko Veselica dobio je brojna priznanja i nagrade, a između ostalih odlikovan je redom Stjepana Radića (1995) te je dobitnik Nagrade za životno djelo koju mu je dodijelio grad Sinj (1998).

VAŽNIJA DJELA:

Veselica, M. (s. a.), Die Todkrankheit Jugoslawiens - die kroatische Frage, Hamburg: Ost-Dienst, [s. a.] ([s. l. : s. n.]).

Veselica, M., Đodan, Š. i Trbović, V. (1969.), Društveno-ekonomski odnosi i položaj obrazovanja u uvjetima razvoja samoupravljanja u Jugoslaviji, Beograd : Zavod za izdavanje udžbenika Socijalističke republike Srbije.

Čalić, D., Ćosić, B., Dabčević-Kučar, S., Sabolović, D., Veselica, M. et al (1970.), Politička ekonomija kapitalizma, Zagreb: Informator.

Sabolović, D., Veselica, M. et al (1971.), Politička ekonomija socijalizma, Zagreb: Informator.

Veselica, M. (1971.), Kakve šanse pruža tržno dohodni, samoupravni i policentrični nacionalni gosp0odarski sustav za razvoj gospodarske znanosti, u: Ekonomska znanost kao proizvodna snaga društva: zbornik referata podnesenih na naučnom skupu u povodu proslave 50-godišnjice osnutka Fakulteta ekonomskih nauka Sveučilišta u Zagrebu, Zagreb: Fakultet ekonomskih nauka.

Pavljašević, Z., Veselica, M. i Vitez, I. (1971.), Teoretske osnove samoupravnog sistema privređivanja radnih organizacija, u: Ekonomska znanost kao proizvodna snaga društva: zbornik referata podnesenih na naučnom skupu u povodu proslave 50-godišnjice osnutka Fakulteta ekonomskih nauka Sveučilišta u Zagrebu, Zagreb: Fakultet ekonomskih nauka.

Veselica, M. (1980?), Interview with Dr Marko Veselica, London: United Publishers.

Veselica, M. (1980?), The Croatian national question - Yugoslavia's Achilles' heel, [s. l. : s. n.].

Gotovac, V., Tuđman, F. i Veselica, M. (1981.), Pisma protiv tiranije, London: United Publishers.

Veselica, M. (1990-), Zov savjesti iz hrvatskog Sibira, Zagreb: vlastita naklada.

Veselica, M. (1992.), Bez duhovne i moralne obnove nema gospodarskog razvitka Hrvatske, Duhovna obnova Hrvatske, 195-199.

Veselica, M. (1994.), S vjerom u Hrvatsku, Zagreb: vlastita naklada.

Veselica, M. (1994.), Značenje kršćanske demokracije u aktualnom političkom trenutku Republike Hrvatske i geneza projekta Hrvatske kršćanske demokratske unije, Politička misao, 31(4), 104-110.

Pišković, M., Đodan, Š. i Veselica, M. (1994.), Sječa Hrvatske u Karađorđevu 1971. : autorizirani zapisnik, Zagreb: Meditor.

Veselica, M. (1995.), Ambijent i strategija razvoja hrvatskog jadranskog turizma, Tržište, 7(1/2), 15-31.

Veselica, M. (1996.), Prijedlozi za vođenje jednog dijela razvojne i ekonomske politike Republike Hrvatske u razdoblju 1997.-2000. godine, Ekonomija (Zagreb), 3(3), 523-535.

Pavletić, V.,… Veselica, M. et al (2002.), Hrvatska demografska i demostrateška drama, Samobor: A. G. Matoš; Zagreb: Udruga 11. siječnja 1972.

Veselica, M. (2003.), Moja hrvatska sudbina: uznički dnevnik i razmišljanja o temeljnim problemima hrvatskog naroda i hrvatske države u hrvatskom Sibiru, Zagreb: Nakladni zavod Matice hrvatske.

Pavletić, V.,… Veselica, M. et al (2003.), Globalizacija u Hrvatskoj, Hrvatska u globalizaciji, Samobor: A. G. Matoš; Zagreb: Udruga 11. siječnja 1972.

Veselica, M. (2005.), Uskrsnuće Republike Hrvatske od 1990. do Bljeska i Oluje 1995. godine, Zagreb: Graphis.

OSTALI IZVORI:

Ekonomski fakultet u Zagrebu (1980.), 60 godina Ekonomskog fakulteta u Zagrebu, Zagreb: Ekonomski fakultet, 308.

Golden Marketing (1996.), Tko je tko u hrvatskom gospodarstvu, 2. dopunjeno izdanje, Zagreb: Golden marketing, 530.

Veselica, M. (2024.), Hrvatska enciklopedija, mrežno izdanje, Zagreb: Leksikografski zavod Miroslav Krleža, 2013 – 2024, preuzeto 10. siječnja 2024.  s https://www.enciklopedija.hr/clanak/64385.

Jurčić, Lj. (2017.), In memoriam dr. sc. Marko Veselica (9. I. 1936. – 17. 2. 2017.), Ekonomski pregled, 68(1), preuzeto 10. siječnja 2024. s https://hrcak.srce.hr/file/264051.

CITIRANJE:

Ekonomski fakultet - Zagreb (2024.), Leksikon Ekonomskog fakulteta – Zagreb: Marko Veselica, preuzeto [upisati datum preuzimanja] s https://sites.google.com/net.efzg.hr/lef/po%C4%8Detna/abecedarij/v/marko-veselica