Boris Vukonić je maturirao na Klasičnoj gimnaziji 1957. godine, nakon čega je upisao i diplomirao na Ekonomskom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu 1962. godine, te magistrirao 1964. godine. Doktorsku disertaciju pod nazivom «Primjena marketinga u prostornom planiranju u turizmu» obranio je na Ekonomskom fakultetu u Zagrebu 1979. godine.
Prvotno se zaposlio na Urbanističkom institutu Hrvatske, zatim u filijali putničke agencije Atlas u Zagrebu, od 1970. u poduzeću Interagent u Zagrebu. Od 1973. godine radio je u Višoj školi za vanjsku trgovinu, kasnijem Fakultetu za vanjsku trgovinu. Fuzijom Fakulteta za vanjsku trgovinu i Fakulteta ekonomskih nauka 1982. godine postaje članom nove institucije Ekonomskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu, gdje je bio zaposlen do 2004. godine, kada osniva novu visokoškolsku obrazovnu instituciju Visoku poslovnu školu UTILUS u Zagrebu.
U zvanje visokog predavača izabran je 1973. godine, 1983. u zvanje izvanrednog profesora, a 1984. godine u zvanje redovitog profesora. Osim u redovitoj nastavi sudjelovao je, a od 1984. i rukovodio poslijediplomskim studijem Ekonomika turizma na Ekonomskom fakultetu u Zagrebu. Predavao je i na drugim poslijediplomskim studijima na Fakultetu, kao i na Arhitektonskom fakultetu i Fakultetu fizičke kulture u Zagrebu, Fakultetu za turizam i vanjsku trgovinu u Dubrovniku, Ekonomskom fakultetu u Ljubljani i Sorboni u Parizu. U razdoblju 1980. do 1982. obnašao je dužnost predsjednika Savjeta Fakulteta za vanjsku trgovinu, a u razdoblju 1984. do 1986. dužnost predsjednika Savjeta Ekonomskog fakulteta. Bio je član Matične komisije za polje ekonomije u razdoblju 1995. do 1997. godine. Dužnost prodekana Ekonomskog fakulteta u Zagrebu obnašao je u razdoblju od 1988. do 1990, te od 2000. do 2002. godine (kao prodekan/zamjenik dekana). Dekan Ekonomskog fakulteta u Zagrebu bio je u dva mandata u razdoblju od 1996. do 2000.
Godine 2002. Prof Vukonić odlazi u mirovinu, ali se već 2004. ponovno aktivira i osniva privatnu visoku poslovnu školu Utilus s pravom javnosti, za turistički i hotelski menadžment, u kojoj postaje dekan. Nakon nekoliko godina svoju školu ujedinjuje sa drugom privatnom školom u Zagrebu, Libertas.
Autor je više od 30 knjiga i monografija, jedan je od dvadesetorice urednika prvog svjetskog izdanja Encyclopedia of Tourism (izdavač Routledge, USA) i prvog hrvatskog izdanja Turističkog rječnika (izdavač Masmedija, Zagreb) u koautorstvu s prof. Nevenkom Čavlek. Napisao je više sveučilišnih udžbenika od kojih su Turističke agencije doživjele osam izdanja. Posebno je zapažena bila njegova knjiga Turizam i religije koja je u engleskoj verziji tiskana u Londonu 1996. kod izdavača Pergamon Pressa. Prof. Vukonić autor je i zapaženih povijesnih radova Tempus fugit o povijesti turizma Zagreba (AGM, Zagreb 2004) i Povijest hrvatskog turizma (Prometej, Zagreb 2005), prve knjige uopće ovog naslova u povijesti hrvatskog turizma. Bio je jedan od suradnika u Englesko-hrvatskom poslovnom rječniku (izdavač Masmedia) 2000., kao i u Zagrebačkom leksikonu (Leksikografski zavod Miroslav Krleža) 2005. godine. U Zborniku radova sa međunarodnog znanstvenog skupa HAZU Identitet jadranske turističke arhitekture napisao je opsežan znanstveni rad „Pojave i odnosi u turizmu s gledišta ambijentalnog identiteta“(2014). Autor je posebnih poglavlja u više znanstvenih knjiga inozemnih autora i izdavača, među kojima se izdvajaju „Sacred Places and Tourism in the Roman Catholic tradition“ u knjizi Tourism, Religion & Spiritual Journeys“ autora Dallen Timothy i Daniel Olsena (2006), „Tourism Theory in the Former Yougoslavia“ u knjizi The Sociology of Tourism autora Graham Danna i Giuli Lieberman Parrinello (2009), „Do we always understand each other“ u knjizi Tourism in the Muslim World Noel Scotta i Jafar Jafarija (2010), i „On the Road to Tourism Economics“ u knjizi The Discovery of Tourism Economics autora Larry Dwyera (2011).
Napisao je više od 150 stručnih i znanstvenih članaka i rasprava i sudjelovao s referatima na preko 80 domaćih i stranih znanstvenih i stručnih skupova u zemlji i inozemstvu. Među njima se ističe 99 kolumni u časopisu „Ugostiteljstvo i turizam“ i 50 kolumni u časopisu „Kreativne komunikacije“. Za knjigu Turizam u vihoru rata dobio je nagradu «dr. Mijo Mirković» 1996. godine. Bio je glavni i odgovorni urednik časopisa Acta turistica od njezina osnutka 1989.do 2002., a od 2007. glavni je i odgovorni urednik časopisa Acta turistica nova. Uz to je član redakcija časopisa Turizam (Zagreb), Transnational Management Development (New York), Journal of Heritage Tourism (Salisbury, Vel. Britanija) kao i najprestižnijeg i najrasprostranjenijeg svjetskog turističkog časopisa Annals of Tourism Research (Menomonie, USA).
Godine 1973. izabran je za člana Međunarodnog udruženja znanstvenika u turizmu (AIEST). Od 1977. godine bio je na listi svjetskih turističkih eksperata UN-a. Kao ekspert UNDP i Svjetske turističke organizacije (WTO) boravio je u više navrata u konzultantskim misijama vladama i nacionalnim turističkim organizacijama u Bangladeshu, Guyani, Afganistanu, Tanzaniji, Zanzibaru, Indiji i Egiptu. Od 1990.–1992. bio je član Advisory Educational Board glavnom tajniku Svjetske turističke organizacije u Madridu. Sudjelovao je u izradi velikog broja turističkih razvojnih projekata u zemlji i inozemstvu. Godine 1995. postao je najprije članom najprestižnijeg udruženja znanstvenika koji se bave turizmom u svijetu, Svjetske turističke akademije (IAST), a od 1998. obnašao je dužnost člana predsjedništva i rizničara tog udruženja (do 2000.). Od 2002. bio je član Međunarodne organizacije menedžmenta (IMDA), a u razdoblju 2002.-2005. njezin potpredsjednik. Bio je član FIJET-a – Međunarodnog udruženja turističkih pisaca i novinara od 2002. godine.
Od 1994.-1995. bio je član Pododbora za turizam Hrvatskog Sabora, a od 1996. do 2004. član Odbora za prostorno uređenje države Hrvatske. Osnivanjem Znanstvenog savjeta za turizam HAZU 1990. postao je njezinim prvim tajnikom, koju dužnost je obavljao do 2008. godine. Od 1992. do 1999. vršio je dužnost predsjednika Hrvatskog udruženja za zdravlje turista. Bio je član Hrvatskog društva ekonomista.
Među brojnim stručnim priznanjima kojim su ga odlikovala različita domaća turistička udruženja i institucije valja spomenuti nagradu za „Život u turizmu“ kojim su ga 2001. godine zajednički odlikovali INTERSTAS - Međunarodni sajam turizma u Splitu i European Federation of Tourist Press u Rimu i 2014. godine dobivenu Hrvatsku turističku nagradu za životno djelo, koju mu je dodijelila Hrvatska turistička organizacija.
Zlatnom medaljom za istraživanje kvalitete odlikovao ga je viteški red Saint Fortunat 1997. godine. Za svoj životni doprinos obrazovanju u turizmu 2002. godine dobio je posebno priznanje i plaketu Svjetske turističke organizacije (WTO). Godinu dana kasnije dobio je isto priznanje Međunarodne asocijacije za unapređenje menedžmenta (IMDA) u kategoriji «Business Dean of the Year», kao prvi Europljanin s tim priznanjem.
Kao znanstvenika, za njegov rad u turizmu, 1988. godine Predsjednik Republike Hrvatske odlikovao ga je Redom hrvatskog pletera.
VAŽNIJA DJELA:
Vukonić, B., Keča, K. i Pukšar, I. (2015.), Turističke agencije, Zagreb: VPŠ Libertas.
Vukonić, B. (2015.), Cities in Tourism, Zagreb: Libertas međunarodno sveučilište.
Vukonić, B. (2010.), Turizam: budućnost mnogih iluzija, Zagreb: Plejada; Visoka poslovna škola Utilus.
Vukonić, B. (2005.), Povijest hrvatskog turizma, Zagreb: Prometej.
Vukonić, B. (2003.), Turističke putničke agencije 1923 -2003, Zagreb: UHPA –Udruga hrvatskih putničkih agencija.
Vukonić, B. i Čavlek, N. (2002.), Rethinking of Education and Training for Tourism, Zagreb: Ekonomski fakultet.
Vukonić, B. i Keča, K. (2001.), Turizam i razvoj: pojam, načela, postupci, Zagreb: Školska knjiga.
Vukonić, B. i Čavlek, N. (2001.), Riječnik turizma, Zagreb: Masmedia.
Vukonić, B. (1997.), Tourism in the wind of war, Zagreb: Golden marketing.
Vukonić, B. (1997.), Marketing u turizmu, Zagreb: Mikrorad.
Vukonić, B. (1996.), Tourism and religion, London: Pergamon Press.
Vukonić, B. (1994.), Poslovanje turističkih agencija, Zagreb: Školska knjiga.
Vukonić, B. (1994.), Turizam – u susret budućnosti, Zagreb: Mikrorad i Ekonomski fakultet.
Vukonić, B. (1994.), Tempus fugit: povijest turizma Zagreba, Zagreb: AGM.
Vukonić, B. (1993.), Turizam u vihoru rata, Zagreb: EP 64 – Agencija za marketing Vjesnik.
Vukonić, B. (1993.), Marketing u turizmu, Zagreb: Školska knjiga.
Vukonić, B. (1990.), Turizam i religija, Zagreb: Školska knjiga.
Vukonić, B. (1987.), Turizam i razvoj, Zagreb: Školska knjiga.
Vukonić, B. (1984.), Turističke agencije, Zagreb: Zagreb radna organizacija za grafičku djelatnost.
Vukonić, B. (1982.), Poslovno dopisivanje u hotelijerstvu i turističkim agencijama, Zagreb: Školska knjiga.
Vukonić, B. (1982.), Marketing u turizmu, Zagreb: Vjesnik Agencija za marketing.
Vukonić, B. (1981.), Osnovi tržišnog poslovanja – marketing – u turizmu, Zagreb: Školska knjiga.
Vukonić, B. i Matović, R. (1973.), Turitičke agencije, Pula: Viša ekonomska škola „Dr. Mijo Mirković“.
Vukonić, B. (1973.), Turistička propaganda, Zagreb: Školska knjiga.
Vukonić, B. (1973.), Turističke agencije, Pula: Viša ekonomska škola „Dr. Mijo Mirković“.
Vukonić, B. i Bujas, V. (1972.), Organizacija i tehnika poslovanja putničkih agencije, Zagreb: Školska knjiga.
Radovi u ostalim publikacijama:
Vukonić, B. (2014.) Pojave i odnosi u turizmu s gledišta ambijentalnog identiteta, u: Identitet jadranske turističke arhitekture, Zagreb: HAZU.
Vukonić, B. (2010.), Do we always understand each others?, u: Scott, N. i Jafari, J. (ur.), Tourism in the Mouslim World, Emerald.
Vukonić, B. (2010.), On the Road in Tourism Economics, u: Dwuyer, L. (ur.), The Discovery of Tourism Economics, Emerald.
Vukonić, B. (2009.), Tourism Theory in the Former Yugoslavia, u: Dann, G. i Parinello, G. L. (ur.), The Sociology of Tourism - European Origins and Developments, Emerald.
Vukonić, B. (2006.), Sacred Places and Tourism in the Roman Ctholic Tradition, u: Dallen, T. i Olson, D. (ur.), Tourism Religion and Spiritual Journes, New York: Routletge.
Vukonić, B. (2001.), The New Old Tourism Destination: Croatia, u: Mediterranean Tourism, London; New York: Routletge.
OSTALI IZVORI:
RHMZO (2025.), CroRIS, Zagreb: Ministarstvo znanosti, obrazovanja i mladih; SRCE, preuzeto 7. travnja 2025. s https://www.bib.irb.hr/pregled/znanstvenici/76791
Knjižnice IRB (2003.), Tko je tko u hrvatskoj znanosti? Boris Vukonić, Zagreb: Knjižnice Instituta R. Bošković, preuzeto 14. rujna 2020. s http://tkojetko.irb.hr/znanstvenikDetalji.php?sifznan=2294
Vukonić, B. (2020.), Hrvatska enciklopedija, mrežno izdanje, Zagreb: Leksikografski zavod Miroslav Krleža, preuzeto 14. rujna 2020. s http://www.enciklopedija.hr/Natuknica.aspx?ID=65642
CITIRANJE:
Ekonomski fakultet - Zagreb (2025.), Leksikon Ekonomskog fakulteta – Zagreb: Boris Vukonić, Zagreb: Ekonomski fakultet, preuzeto [upisati datum preuzimanja] s https://sites.google.com/net.efzg.hr/lef/po%C4%8Detna/abecedarij/v/boris-vukoni%C4%87