Šime Smolić

Rođen je u Zadru, osnovnu školu završio je u Debeljaku i Sukošanu, a srednju Gimnaziju Jurja Barakovića u Zadru. Ekonomski fakultet Sveučilišta u Zagrebu upisuje 2001. i to smjer Makroekonomija gdje je i diplomirao u ožujku 2006. U 2006. upisao je Poslijediplomski znanstveni studij „Politika privrednog razvitka – Ekonomija i razvoj“, a 14. srpnja 2008. obranio magistarski rad pod naslovom „Komparativna analiza zdravstvene potrošnje u Hrvatskoj i odabranim zemljama Europske unije“. Poslijediplomski sveučilišni doktorski studij upisao je 2009. na Ekonomskom fakultetu - Zagreb, a 12. travnja 2012. obranio je doktorski rad pod nazivom „Makroekonomsko modeliranje čimbenika zdravstvene potrošnje“ te stekao akademski stupanj doktora znanosti.

Od svibnja 2006. zaposlen je u zvanju znanstvenog novaka, od 24. travnja 2012. kao viši asistent, od 2. ožujka 2016. kao docent, a od 7. travnja 2021. kao izvanredni profesor na Katedri za makroekonomiju i gospodarski razvoj Ekonomskog fakulteta - Zagreb. Na Katedri je aktivno sudjelovao u izvođenju predavanja i seminarske nastave (vježbi) na stručnom, preddiplomskom (bolonjski i predbolonjski program), integriranom preddiplomskom i diplomskom, i poslijediplomskom sveučilišnom (doktorskom) studiju iz sljedećih predmeta: Makroekonomija, Gospodarstvo Hrvatske, Osnove hrvatskoga gospodarstva, Ekonomika zdravstva, Ekonomika obrazovanja i Obrazovanje i razvoj. Nadalje, izvodi predavanja i seminarsku nastavu iz predmeta Health Economics i Croatian Economy na BDiB i BDiE studijima (Bachelor Degree in Business / Economics, studiji na engleskom jeziku). Izv. prof. dr. sc. Šime Smolić je do sada bio mentor na preko 80 diplomskih, završnih i seminarskih radova, te član i/ili predsjednik povjerenstava za obranu doktorskih i poslijediplomskih specijalističkih radova na Ekonomskom fakultetu - Zagreb.

Izv. prof. dr. sc. Šime Smolić usavršavao se i obrazovao u Hrvatskoj i inozemstvu pa je tako 2007. završio Program edukacije iz područja Didaktike, Psihologije, Retorike, Hrvatski jezik i Informatiku za stjecanje kompetencija visokoškolskih nastavnika, koji je organiziran u suradnji Ekonomskog i Filozofskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu. U 2010. pohađao je 43. međunarodnu ljetnu školu za analize podataka u društvenim znanostima na University of Essex, Ujedinjeno Kraljevstvo. U 2011. sudjelovao je na 6. međunarodnoj ljetnoj školi za statističke tehnike i metode u organizaciji Fakulteta za družbene vede u Ljubljani, Slovenija. U 2015. pohađao je edukaciju „Panel data econometrics – Applied Econometric Course 7th generation“ na Ekonomskom fakultetu - Zagreb, a 2016. godine edukaciju iz područja „Event History Analysis in Stata“ na University of Florence, Firenza, Italija. U 2021. pohađao je edukaciju o programiranju u softveru STATA, a 2022. edukaciju „Introduction to latent class analysis“.

Dobitnik je nagrade „Mijo Mirković“, Ekonomski fakultet - Zagreb u 2011. za znanstveni rad monografskog sadržaja objavljenom u časopisu Društvena Istraživanja, te 2018. za monografiju „Demografski atlas hrvatskog liječništva“. Pristupnik je dobitnik Nagrade Dekana za najbolje ocijenjenog izvođača predavanja te seminarske nastave na BDiB studiju na engleskom jeziku u akademskim godinama 2013./2014., 2014./2015. i 2016./2017. U akademskoj godini 2018./2019. dobio je priznanje za izuzetne rezultate u izvođenju nastave na engleskom jeziku na Ekonomskom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu za razdoblje 2014. - 2019.

Znanstveno istraživački rad izv. prof. dr. sc. Šime Smolića vezan je za područje ekonomike zdravstva, ekonomike starenja i ekonomskih posljedica starenja stanovništva. Važno područje njegova interesa su i anketna istraživanja (CAPI, CAWI i CATI ankete) u kojima posjeduje značajno iskustvo. Sudjelovao je u provedbi četiri vala longitudinalne studije Survey of Health, Ageing and Retirement in Europe (SHARE) - CAPI 2015., 2017., 2019. i 2021. godine. Nadalje, vodio je provedbu dva vala posebne studije „SHARE Corona Survey“ u Hrvatskoj - CATI 2020. i 2021. godine - kao odgovor projekta SHARE na pandemiju bolesti Covid-19. Prije toga sudjelovao je u izradi nekoliko znanstvenih i stručnih projekata, a među istaknutima je projekt iz 2012. „Ekonomika starenja u Hrvatskoj - longitudinalno istraživanje“ sufinanciranom od Fonda za razvoj Sveučilišta u Zagrebu.

Od 2015. voditelj je hrvatskog dijela međunarodne znanstvene studije SHARE („Istraživanje o zdravlju, starenju i umirovljenju u Europi“) te predstavnik Nacionalne koordinacijske ustanove, Ekonomskog fakulteta - Zagreb, u SHARE-ERIC vijeću. Radi se o najvažnijem projektu iz područja društvenih znanosti koji je podloga za donošenje nacionalnih i politika Europske unije. Europska komisija je 2011. godine projektu SHARE dodijelila ERIC (European Research Infrastructure Consortium) status. Od 2018. voditelj je znanstvenog tima na projektu „SHARE - Istraživanje o zdravlju, starenju i umirovljenju u Europi“ koji se većinski financira iz Europskog socijalnog fonda (ESF 2014.-2020.), ukupne vrijednosti oko 1,3 milijuna eura. Od 2021. voditelj je radnog paketa „Quality of Healthcare“ u sklopu projekta „Non-intended health, economic and social effects of the COVID-19 epidemic control decisions: Lessons from SHARE (SHARE-COVID19)“. Projekt se financira u sklopu programa Obzor 2020 u području Zdravlje, demografske promjene i kvaliteta života kao odgovor na pandemiju bolesti Covid-19 s iznosom od 6,9 milijuna eura. Od 2018. suradnik je na projektu financiranom od strane Hrvatske zaklade za znanost „HECUBA: Zdravstvene, kulturne i biološke odrednice dugovječnosti: antropološka studija preživljenja u dubokoj starosti“. Od 2014. do 2018. bio je suradnik i istraživač na znanstvenom projektu „Sustainability of Croatian Economic Policy and Development“ financiranom od strane Hrvatske zaklade za znanost. Kao ekspert, sudjelovao je u izradi nekoliko znanstvenih i stručnih projekata, a među istaknutima su projekti u suradnji s Hrvatskom liječničkom komorom: 1) „Demografski atlas hrvatskog liječništva“ u 2017. godini, 2) „Digitalni demografski atlas hrvatskog liječništva“ u 2020. godini, 3) „Godišnja anketa hrvatskog liječništva“ u 2022. godini. Zatim projekti u suradnji sa Svjetskom bankom: 1) “Firm level productivity survey” u 2018. godini, 2) „Croatia Public Expenditure Review in Science, Technology and Innovation“ u 2020. godini, 3) „Pulse response survey: high-frequency monitoring of firms’ performance in COVID-19 pandemic and aftermath“ u 2021. godini. Kao autor ili koautor objavio preko 60 znanstvenih i stručnih radova iz polja ekonomije, te sudjelovao na dvadesetak međunarodnih znanstvenih konferencija u zemlji i inozemstvu.

Izv. prof. dr. sc. Šime Smolić bio je predsjednik povjerenstva za analizu rashoda sustava zdravstva u projektu „Dubinska analiza rashoda Proračuna Republike Hrvatske”. Sudjelovao je u izradi dokumenta „Nacionalna strategija razvoja zdravstva 2012.-2020.” Član je Radne skupine za praćenje provedbe mjera aktivne politike zapošljavanja pri Ministarstvu rada i mirovinskoga sustava od 2017. godine. Član je „Savjetodavnog tijela za provedbu reforme zdravstva“ Republike Hrvatske od 2022. godine. Također, od 2018. član je Upravnog vijeća SHARE-ERIC-a kao predstavnik svih voditelja studije SHARE iz 27 zemalja Europe i Izraela. Član je udruženja EAST (Central and Eastern European Ageing Societies) i ESRA (European Survey Research Association). U 2019. je bio u užem organizacijskom odboru osme konferencije ESRA koja se od 15. do 19. srpnja održala na Ekonomskom fakultetu - Zagreb i ugostila oko 900 najvažnijih istraživača iz područja anketnih istraživanja, metodologije znanstveno-istraživačkog rada itd.

Recenzent je za časopise European Journal of Ageing, Journal of Aging and Health, Preventive Medicine, SSM - Population Health, Ekonomska istraživanja (Economic Research), The B.E. Journal of Economic Analysis and Policy, Journal of Sustainable Business and Management Solutions in Emerging Economies, Public Sector Economics, Društvena istraživanja, Ekonomski pregled, Zagreb International Review of Economics and Business, Revija za socijalnu politiku, Stanovništvo, Migracijske i etničke teme, Zbornik Ekonomskog fakulteta u Zagrebu, Tržište – Market, itd. Izvrsno govori engleski i talijanski jezik.

VAŽNIJA DJELA:

Knjige i poglavlja u knjigama:

Bíró, A., Kollányi, Z., Romaniuk, P. i Smolić, Š. (2022.), Health and Social Security, u: Mátyás, L. (ur.), Emerging European Economies after the Pandemic,.Cham: Springer Nature, str. 365-413.

Smolić, Š., Blaževski, N. i Fabijančić, M. (2022.), Učinci pandemije na dostupnost zdravstvene zaštite u Hrvatskoj, u: Obadić, A., Gelo, T. (ur.), Utjecaj pandemije COVID 19 na hrvatsko gospodarstvo – dvije godine poslije, Zagreb: Ekonomski fakultet Sveučilišta u Zagrebu, str. 97-116.

Smolić, Š. i Fabijančić, M. (2022.), Microeconomic Specifics of Hospital Healthcare, u: Pržiklas Družeta, R., Škare, M., Kraljević Pavelić, S. (ur.), Novel Perspectives in Economics of Personalized Medicine and Healthcare Systems, New York: Nova Science Publishers, Inc., str. 237-248.

Smolić, Š. i Bejaković, P. (2022.), Health and socioeconomic aspects of population aging: role of personalized medicine, u: Pržiklas Družeta, R., Škare, M., Kraljević Pavelić, S. (ur.), Novel Perspectives in Economics of Personalized Medicine and Healthcare Systems, New York: Nova Science Publishers, Inc., str. 151-164.

Mudražija, S., Smolić, Š. i Čipin, I. (2019.), Living Alone in Europe and Health Behaviours, u: Börsch-Supan, A., Bristle, J., Andersen-Ranberg, K., Brugiavini, A., Jusot, F., Litwin, H., Weber, G. (ur.), Health and socioeconomic status over the life course: First results from SHARE waves 6 and 7, Berlin, Boston: De Gruyter, str. 249-258.

Čipin, I., Smolić, Š. i Vlah Jerić, S. (2017.), Demografski atlas hrvatskog liječništva. Zagreb: Hrvatska liječnička komora.

Barić, V. i Smolić, Š. (2016.), Obrazovanje i znanost, u: Obadić, A., Tica, J. (ur.), Gospodarstvo Hrvatske, Ekonomski fakultet - Zagreb: Sveučilišna tiskara d.o.o., str. 433-470.

Smolić, Š. (2016.), Zdravstveni sustav, u: Obadić, A., Tica, J. (ur), Gospodarstvo Hrvatske, Ekonomski fakultet - Zagreb: Sveučilišna tiskara d.o.o., str. 471-508.

Znanstveni članci u časopisima:

Smolić, Š., Blaževski, N. i Fabijančić, M. (2022.), Remote healthcare during the COVID-19 pandemic: Findings for older adults in 27 European countries and Israel, Frontiers in public health.

Perinić Lewis, A., Škarić-Jurić, T., Despot Lučanin, J. i Smolić, Š. (2022.), The lasting impact of war experiences on quality of life in long-lived retirement homes residents: The birth cohort 1906–1928, Ageing and society.

Smolić, Š. (2021.), Neki aspekti života starijih Europljana u pandemiji bolesti COVID-19: nalazi iz istraživanja SHARE Corona, Migracijske i etničke teme, 37(2), str. 125-146.

Smolić, Š., Čipin, I. i Međimurec, P. (2021.), Access to healthcare for people aged 50+ in Europe during the COVID-19 outbreak, European journal of ageing.

Kovač, N. i Smolić, Š. (2021.), Private health care sector in Croatia: Is private spending on health care myth or reality?, Ekonomski pregled: mjesečnik Hrvatskog društva ekonomista Zagreb, 72(4), str. 619-639.

Škarić-Jurić, T., Smolej Narančić, N. i Smolić, Š. (2020.), Health-risk behaviours in objective and subjective health among Croatians aged 50 and older, Društvena istraživanja časopis za opća društvena pitanja, 29(2), str. 217-239.

Mudražija, S., Angel, J. L., Čipin, I. i Smolić, Š. (2020.), Living Alone in the United States and Europe: The Impact of Public Support on the Independence of Older Adults, Research on Aging 42, str. 1-13.

Smolić, Š., Čipin, I. i Međimurec, P. (2020.), How is health associated with employment during later working life in Croatia?, Public sector economics, 44(1), str. 99-116.

Košćec Bjelajac, A. Bobić, J., Kovačić, J., Varnai, V. M., Macan, J. i Smolić, Š. (2019.), Employment status and other predictors of mental health and cognitive functions in older Croatian workers, Arhiv za higijenu rada i toksikologiju, 70 (2): 109-116. DOI: 10.2478/aiht-2019-70-3254.

Bađun, M., Smolić, Š. (2018.), Predictors of Early Retirement Intentions in Croatia. Društvena istraživanja: časopis za opća društvena pitanja, 27(4), str. 671-690.

Smolić, Š. (2018.), Obilježja i implikacije prekovremenog rada liječnika u Hrvatskoj, u: Družić, G. i Družić, I. (ur.), Zbornik radova znanstvenog skupa, Modeli razvoja hrvatskog gospodarstva, Zagreb: Hrvatska akademija znanosti i umjetnosti (HAZU); Ekonomski fakultet – Zagreb, str. 79-100.

Smolić, Š. (2017.), The determinants of health among the population aged 50 and over: evidence from Croatia, Public Sector Economics, 41(1), str. 85-108.

Smolić, Š. (2014.), Razvojni potencijali i izazovi za javno zdravstvo u Hrvatskoj, u: Družić, G. i Družić, I. (ur.), Razvojni potencijali hrvatskog gospodarstva, Zagreb: Hrvatska akademija znanosti i umjetnosti (HAZU); Ekonomski fakultet - Zagreb, str. 289-306.

Čipin, I. i Smolić, Š. (2013.), Socio-Economic Determinants of Health in Croatia: Insights from Four Cross-Sectional Surveys, Croatian Economic Survey, 15(1), str. 25-60.

OSTALI IZVORI:

IRB (2020.), Hrvatska znanstvena bibliografija, preuzeto 3. rujna 2020. s https://www.bib.irb.hr/pregled/znanstvenici/286083

Ekonomski fakultet - Zagreb (2020.), Ekonomski fakultet: Šime Smolić, preuzeto 3. rujna 2020. s https://www.efzg.unizg.hr/doc-dr-sc-sime-smolic/31047

CITIRANJE: