Jakov Gelo

Prof. dr. sc. Jakov Gelo, professor emeritus (u mirovini od 1. 10. 2014), rođen je 12. ožujka 1947. godine. u Kovačiću kod Livna. Diplomirao je na Ekonomskom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu 1969. godine. Na istom fakultetu magistrirao je 1974. (Suvremena ekonomska emigracija i demografski razvitak u SR Hrvatskoj) te i doktorirao 1983. godine (Promjene demografskih karakteristika u SR Hrvatskoj od 1780. do 1980. godine).

Tijekom dugogodišnje akademske karijere kontinuirano je znanstveno djelovao aktivno sudjelujući na znanstvenim skupovima (domaćim i međunarodnim), publicirajući radove u knjigama i časopisima, sudjelujući u istraživačkim projektima te rukovodeći znanstveno-istraživačkim projektima. Tijekom više od četiri desetljeća rada u nastavi prošao je put od asistenta do redovitog profesora, obavljajući uspješno sve oblike rada sa studentima u nastavnim disciplinama: Demografija, Ekonomika SFRJ, Ekonomska povijest, Socijalna politika i socijalni razvoj i Gospodarstvo Hrvatske. Sudjelovao je u nastavi više poslijediplomskih studija izvodeći nastavu iz predmeta povezanih s Demografijom i Gospodarstvom Hrvatske. Godine 2005. bio je pokretač i voditelj na poslijediplomskom doktorskom studiju Povijest stanovništva u suorganizaciji Zagrebačkog i Dubrovačkog sveučilišta, te nositelj i predavač kolegija Stanovništvo Hrvatske – stanje i perspektive razvoja. Bio je mentor pri izradi brojnih  diplomskih radova, desetak magistarskih radova i  doktorskih disertacija.

Opus znanstvenih radova profesora Gele broji 19 knjiga i studija, 28 znanstvenih članaka i rasprava te desetke stručnih radova i elaborata. Uz opću i povijesnu demografiju ušao je u niz specifičnih metodološko-demografskih područja, obrađujući napose stanovništvo Hrvatske i svijeta u predpopisnim razdobljima, kreirajući nove ili modificirajući već poznate metode procjene i izračuna broja i struktura stanovništva na bazi nepotpunih (oskudnih) ili neizravnih (statističko-demografskih) izvora. U svojim radovima orijentiran je na projekcije stanovništva te analizu kompleksnih implikacija očekivanih demografskih procesa u Hrvatskoj, Europi i svijetu, u kojima je pokazao izvrsno poznavanje metodologije korištenja i obrade arhivske građe (starih matičnih knjiga i ostalih predpopisnih izvora hrvatskog stanovništva). Sveukupnim znanstvenim radom, napose u području povijesne demografije Hrvatske, afirmirao se kao ugledan znanstvenik.

Objavio je nekoliko kapitalnih radova koji su snažno potakli razvoj opće i povijesne demografije u Hrvatskoj. Posebno se ističu dvije knjige. Prva, Demografske promjene u Hrvatskoj u razdoblju 1780.-1981. godine, koaj je u znanstveno-stručnoj javnosti ocjenjena  kao značajan znanstveni doprinos povijesnoj demografiji Hrvatske. Veliki interes šire stručne javnosti za ovo znanstveno djelo, dokazuju velika citiranost i brojne recenzije u našoj i inozemnoj sredini, u kojima se posebno naglašava značenje rada u domeni povijesne i teorijsko-analitičke razrade razvoja stanovništva Hrvatske u dvjestogodišnjem razdoblju. U drugoj knjizi Temeljne značajke demografskog razvoja Hrvatske (bilanca 20. stoljeća), bio je urednik i autor  Proslova (uvoda) i četiri od ukupno šest poglavlja. Znanstveni doprinos ovog, po mnogo čemu  jedinstvenog djela, je prije svega  u tome što je u metodološko - sadržajnom pogledu uloženo izuzetno mnogo truda i demografskog znanja kako bi se prikupili i preračunali svi glavni demografski pokazatelji na najnoviju metodologiju, na današnje granice i teritorijalni ustroj (županije) Hrvatske za čitavo 20. stoljeće. Tako prikupljeni i obrađeni podaci pomno su analizirani i uspoređivani s podacima niza drugih zemalja, iz čega su proizišli ključni zaključci o demografskom razvoju u prostorima Hrvatske kroz 20. stoljeće.

Prof. dr. sc. Jakov Gelo bio je voditelj više znanstvenih i stručnih projekata, te suradnik na međunarodnim znanstvenim projektima Historical Demography of Southeastern Europe pod vodstvom renomiranog američkog profesora etnologije i demografije dr. Eugena Hammela sa Sveučilišta u Kaliforniji, Berkeley (Katedra za demografiju). Uz brojne znanstvene i  stručne radove, svoje stručne rukovodne sposobnosti u desetogodišnjem radu iskazao je kao rukovoditelj Instituta za ekonomska istraživanja Ekonomskog fakulteta (2 godine), predsjednik poslovodnog odbora Ekonomskog fakulteta (3 godine) i 6 godina ravnatelj Državnog zavoda za statistiku Republike Hrvatske (1991.-1995. i 2004.-2005.). Osobito se iskazao na najvećem stručnom “projektu” kao glavni rukovoditelj Popisa stanovništva, kućanstava i poljoprivrednih domaćinstava Hrvatske, godine 1991., kada je u ratnim okolnostima u cijelosti obavljen popis i na tada već odmetnutim dijelovima Hrvatske. Osim toga dao je veliki doprinos osamostaljenju  Republičkog  zavoda za statistiku  RH (do tada ovisnom o Saveznom zavodu za statistiku) i učinio ga cijenjenim i samostalnim središnjim uredom hrvatske statistike (Državni zavod za statistiku RH). Rukovodio je harmonizacijom većine do tada neusklađenih metodologija hrvatske statistike s metodologijama statistika Eurostata i UnStata. 

Održao je brojna javna predavanja o razvoju stanovništva, a po odluci Vlade Republike Hrvatske bio je član Vijeća za demografski razvitak koje je izradilo Nacionalni program demografskog razvitka Hrvatske (usvojen u Hrvatskom saboru 1996. godine). Bio je član Nacionalnog odbora za pripremu Međunarodne konferencije UN o stanovništvu i razvoju (održane u Kairu, 1994.), član Saborske komisije za žrtve rata i poraća, član radne skupine za izradu Nacionalne obiteljske politike RH pri Državnom zavodu za zaštitu obitelji, materinstva i mladeži (od 2001. godine), član Savjeta za populacijsku politiku Vlade RH te član Stručne radne skupine za izradu migracijske politike. Član je znanstvenih i strukovnih udruga: Društva ekonomista Hrvatske, European Association for Population Studies (EAPS) – član, te član i predsjednik (2005.-2006.) Hrvatskog društva statističara.

VAŽNIJA DJELA:

Gelo, J. i Strmota, M. (2016.), Razvoj stanovništva hrvatskoga priobalja, u: Radić, Z. (ur.), More-Hrvatsko blago, Zagreb: Vlastita naklada: Zvonimir Radić, 1235-1242.

Gelo, J. i Gelo, T. (2012.), Teritorijalni ustroj u funkciji razvoja gospodarstva, u: Družić, G. i Družić, I. (ur.), Razvojna strategija malog nacionalnog gospodarstva u globaliziranom svijetu, Zagreb: Hrvatska akademija znanosti i umjetnosti; Ekonomski fakultet, 89-118.

Gelo, J., Smolić, Š. i Strmota, M. (2011.), Sociodemografske odrednice zaposlenosti žena u Hrvatskoj, Društvena istraživanja, 20(1), 69-88.

Akrap, A. i Gelo, J. (2009.), Depopulacija Ličko-senjske županije tijekom 20. stoljeća s posebnim osvrtom na ekonomsko-socijalnu strukturu 1971.-2001, u: Holjevac, Ž. (ur.), Identitet Like: Korijeni i razvitak, Knjiga II.,Zagreb-Gospić: Institut društvenih znanosti Ivo Pilar, Područni centar Gospić, 13-41.

Antić-Brautović, J., Piteša-Orešković A. i Gelo, J. (2008.), Stanovništvo Pupnata na Korčuli (1870-1880): početak demografske tranzicije. Anali Zavoda za povijesne znanosti Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti u Dubrovniku, XLVII, 243-265.

Cvjetković, A., Mehaković, D. i Gelo, J. (2008.), Središnja etapa demografske tranzicije: stanovništvo Lopuda (1870-1880). Anali Zavoda za povijesne znanosti Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti u Dubrovniku, XLVII, 313-335.

Gelo, J., Akrap, A. i Čipin, I. (2005.), Temeljne značajke demografskog razvoja Hrvatske (bilanca 20. stoljeća), Zagreb: Ministarstvo obitelji, branitelja i međugeneracijske solidarnosti.

Gelo, J. (2004.), Kretanje broja rezidencijalnog (boravećeg) stanovništva Hrvatske u 20. stoljeću, Društvena istraživanja, 13(4-5),(72-73),  653-673.

Gelo, J. i Akrap, A. (2003.), Stanovništvo i gospodarski razvoj, u: Družić, I. (ur.), Hrvatski gospodarski razvoj, Zagreb: Ekonomski fakultet; Politička kultura, 23 – 55.

Gelo, J. (2003.), Demografske promjene u Hrvatskoj kao osnova Nacionalne obiteljske politike, u: Puljiz, V. i Bouillet, D. (ur.), Nacionalna obiteljska politika, Zagreb: Državni zavod za zaštitu obitelji, materinstva i mladeži, 73 – 103.

Družić, I., Akrap, A., Barić, V., Crkvenac, M., Čavrak, V., Gelo, J., Grahovac, P., Jovančević, R., Kovačević, Z., Obadić, A. i sur. (2003.), Hrvatski gospodarski razvoj, Zagreb: Ekonomski fakultet: Politička kultura.

Gelo, J. (2002.), Kratka povijest hrvatskog puta u stvarnu demografsku provaliju, u: Pavletić, V. i Pešorda, M. (ur.), Hrvatska demografska i demostrateška drama, Zagreb: Antun Gustav Matoš d.d. Samobor i Udruga, 71-89.

Brešić, V., Gelo, J., Mihaljević, V., Radnić, A., Šiško, I., Tadić, D. i Vidović, N. (2001.), Livno - sela i grad, Zagreb: Nakladni zavod Matice hrvatske.

Gelo, J. (2000.), Dvadeset i prvo stoljeće - Hrvatska na nizbrdici depopulacije, u: Vidović, N. (ur.), Hrvatsko gospodarstvo za 21. stoljeće, Zagreb: Nakladni zavod Matice hrvatske.

Akrap, A, Gelo, J. i Grizelj, M. (1999.), Broj prisutnog stanovništva Republike Hrvatske i županija po dobi i spolu od popisa stanovništva 1991. do 1998. godine, Društvena istraživanja, 8(5-6), 679-723.

Gelo, J. (1999.), Ratni učinci na promjene demografskih struktura u Hrvatskoj. Društvena istraživanja, 8(5-6), 735-749.

Akrap, A. i Gelo, J. (1998.), Demografske i druge implikacije imigracijskih tijekova između BiH i Hrvatske, u: Musa, J. (ur.), Motrišta, Mostar: Matica Hrvatska u Mostaru, 33-45.

Gelo, J. (1998.), Stanovništvo - čimbenik gospodarskog razvitka, Družić, I. (ur.), Hrvatsko gospodarstvo, Zagreb: Politička kultura, 20-48.

Gelo, J. (1987.), Demografske promjene u Hrvatskoj od 1780. do 1981. g., Zagreb: Globus.

OSTALI IZVORI:

Gelo, J. (2021.), Hrvatska enciklopedija, mrežno izdanje. Zagreb: Leksikografski zavod Miroslav Krleža, preuzeto 12. siječnja 2021. s https://www.enciklopedija.hr/Natuknica.aspx?ID=21546 

IRB (2021.), Hrvatska znanstvena bibliografija, preuzeto 12. siječnja 2021. s https://www.bib.irb.hr/pregled/znanstvenici/13265 

CITIRANJE:

Ekonomski fakultet - Zagreb (2021.), Leksikon Ekonomskog fakulteta – Zagreb: Jakov Gelo, preuzeto [upisati datum preuzimanja] s https://sites.google.com/net.efzg.hr/lef/po%C4%8Detna/abecedarij/g/jakov-gelo