Miljenko Bilen
Prof. dr. sc. Miljenko Bilen (Stinica kod Jablanca, 3. I. 1943. – Zagreb, 22. IV. 2022.), professor emeritus
Dr. Miljenko Bilen, ekonomski geograf rođen je 1943. godine u Stinici pored Senja. Nakon završenog osnovnog obrazovanja maturirao je na Učiteljskoj školi u Rijeci 1962. godine. Studij geografije završio je 1970. godine na Prirodoslovno-matematičkom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu, gdje je i magistrirao 1976. godine na temu „Vanjske migracije iz Like: prilog regionalnoj i društveno-gospodarskoj problematici“ te doktorirao 1980. godine na temu „Zavala Gacke i Brinjski kraj - geografski aspekt društveno-ekonomskog razvoja u svrhu optimalne valorizacije prostora“.
U zvanju nastavnika radio je u osnovnoj školi i gimnaziji u Čabru, Gorski Kotar, a nakon odsluženja vojnog roka 1971. zapošljava se kao asistent na Geografskom zavodu Prirodoslovno-matematičkog fakulteta u Zagrebu, Odjel za migracije (kasnije Centar za vanjske migracije). Od 1. siječnja 1975. godine predaje u zvanju asistenta, a od 1981. godine u zvanju docenta na Fakultetu za vanjsku trgovinu. Od integracije FVT-a s Ekonomskim fakultetom Zagreb (1982.) do odlaska u mirovinu 30. rujna 2013. godine u zvanju redovitog profesora u trajnom zvanju predaje na Katedri za trgovinu, a kasnije na Katedri za turizam na Ekonomskom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu. Sudjelovao je u organizaciji i izvođenju nastave na studiju VI. stupnja (Visoka poslovna škola) u SR Njemačkoj i Švicarskoj (studijski centri u Berlinu, Mülheimu, Düsseldorfu, Frankfurtu, Stuttgartu, München i Zürichu). 1984. godine izabran je za voditelja Centra studija turizma u Njemačkoj, 1986. godine za predsjednika Savjeta Ekonomskog fakulteta Zagreb, te 1988. za predsjednika Centra za permanentno obrazovanje ekonomskih kadrova Ekonomskog fakulteta Zagreb. U dva mandata obnašao je dužnost dekana Ekonomskog fakulteta u Zagrebu (1990.- 1994.). Za pročelnika Katedre za trgovinu i turizam izabran je 1994. godine, 1996. za voditelja Studija u inozemstvu, 1997. za pročelnika Odjela za poslovnu ekonomiju Društvenog veleučilišta u Zagrebu, 2002. godine za pročelnika Katedre za trgovinu, te iste godine za prorektora Društvenog veleučilišta u Zagrebu. 1993. godine je bio predsjednik Povjerenstva za izradu nastavnih planova i programa Visoke poslovne škole Društvenog veleučilišta u Zagrebu.
U zvanje znanstvenog suradnika i docenta izabran je 1981. godine, a u zvanje višeg znanstvenog suradnika i izvanrednog profesora 1986. godine. U zvanje znanstvenog savjetnika i redovitog profesora izabran je 1998. godine. Za vrijeme rada na Ekonomskom fakultetu u Zagrebu izabran je 2003. godine za redovitog profesora za znanstveno polje geoznanosti u području prirodnih znanosti, a 2004. u zvanje redoviti profesor iz područja prirodnih znanosti, polje geoznanosti za predmete sveučilišnog studija „Međunarodna i domaća tržišta roba i usluga“ i „Turistička geografija“, te za predmet stručnog studija „Ekonomska geografija“ na Ekonomskom fakultetu – Zagreb. Na poslijediplomskoj nastavi predavao je predmete „Uvod u stručni i znanstveni rad“, „Međunarodna tržišta roba i usluga“ i „Regionalne ekonomske organizacije i integracije“. Počasno zvanje professora emeritusa Sveučilišta u Zagrebu dodijeljeno mu je 2014. godine.
Područja znanstvenog i stručnog interesa bila su mu problematika socio-ekonomskih posljedica vanjskih migracija, ekonomsko-geografski aspekti proizvodnje i razmjene roba i usluga na svjetskom i domaćem tržištu, regionalne ekonomske organizacije i integracije, turizam i prostor te analiza resursa u turizmu.
Bio je aktivan član Hrvatskog geografskog društva, član uredništva časopisa „Geografski horizont“, član uredništva časopisa „Acta Turistica“ i član uredništva časopisa za multidisciplinarna istraživanja „Podravina“. Na 1. sjednici Znanstvenog savjeta za turizam HAZU-a izabran je za redovitog člana, a bio je član Sekcije za turizam Izvršnog vijeća Sabora. Sudjelovao je na brojnim studijskim boravcima i skupovima u zemlji i inozemstvu (Austrija, Njemačka, SAD, Australija, Švicarska…). Bio je počasni građanin Jefferson Cunty, Commonwealth of Kentucky, a 1994. godine bio je nominiran za dodjelu International Cultural Diploma of Honor, American Biographical Institute. Bio je član Odbora za znanstveni, stručni i umjetnički rad Sveučilišta u Zagrebu od 2000. – 2002. godine, te član Stručnog povjerenstva za priznavanje diploma na Sveučilištu u Zagrebu od 2002. – 2004. godine.
Dr. Bilen (ko)autor je velikog broja znanstvenih i stručnih članaka i knjiga. Također, autor je nekoliko srednjoškolskih udžbenika zemljopisa: „Svijet danas 5“, „Geografija 4“, „Suvremeni svijet i Jugoslavija“, „Il Mondo Attuele, libro di geografia per la i clalsse istruzione indirizzata“ i „Ekonomska geografija Hrvatske“.
VAŽNIJA DJELA:
Knjige:
Bilen, M i Kurtek, P. (1988.), Ekonomska geografija svjetske trgovine, Zagreb: Školska knjiga.
Kurtek, P. i Bilen, M. (1985.), Regionalna tržišta svijeta i SFR Jugoslavije, Zagreb: Školska knjiga; Firovitica: Ognjen Prica.
Bilen, M. (1991.), Regionalna tržišta svijeta i Jugoslavije, Zagreb: Školska knjiga; Rijeka: Liburnija.
Bilen, M. (1993.), Regionalna tržišta Europe i svijeta, Zagreb: Mikrorad: Ekonomski fakultet.
Bilen, M. (1993.), Tržišta roba i usluga: ekonomsko-geografski aspekt, Zagreb: Mikrorad: Ekonomski fakultet.
Bilen, M. (1994.), Međunarodna i domaća tržišta proizvoda i usluga, Zagreb: Mikrorad; Ekonomski fakultet.
Bilen, M. (1996.), Osnove turističke geografije, Zagreb: Mikrorad; Ekonomski fakultet.
Bilen, M. (1997., 2001., 2002., 2007.), Tržišta proizvoda i usluga, Zagreb: Mikrorad; Ekonomski fakultet.
Andrijanić, I., Bilen, M. i Lazibat, T. (2000., 2001.), Poznavanje robe u trgovini, Zagreb: Mikrorad; Ekonomski fakultet.
Bilen, M. i Bučar Perić, K. (2002., 2003.), Ekonomska geografija Hrvatske, Zagreb: Školska knjiga.
Bilen, M. i Bučar, K. (2001., 2004.) Osnove turističke geografije, Zagreb: Mikrorad; Ekonomski fakultet.
Bilen, M. (2006.), Turizam i prostor: ekonomsko-geografski aspekti turističke valorizacije prostora u turizmu, Karlovac: Veleučilište.
Bilen, M. (2008., 2011., 2016.), Turizam i okoliš: ekonomsko-geografski pristup izučavanju problematike, Zagreb: Mikrorad (prvo i drugo izdanje); Karlovac: Veleučilište (drugo izdanje).
Znanstveni i stručni radovi:
Bilen; M. (1974.), Jugoslavenski i drugi strani radnici u SR Njemačkoj prema reprezentativnom istraživanju, Rasprave o migracijama, (5), 1-29.
Bilen; M. (1974.), Položaj jugoslavenskih i turskih radnika u Zapadnom Berlinu, Rasprave o migracijama, (5), 29-43.
Bilen; M. (1974.), Strani radnik u velikom gradu, Rasprave o migracijama, (5), 44-60.
Bilen, M. (1974.), Neki problemi i posljedice kratkoročne politike zapošljavanja stranih radnika u Austriji, Bilten Centra za istraživanja migracija, (8-9), 6-12.
Bilen, M. (1975.), Neka dinamička i strukturna obilježja jugoslavenskog stanovništva u pokrajini Baden Württemberg, Bilten Centra za istraživanja migracija, (12), 3-7.
Bilen, M. (1978.), Utjecaj vanjskih migracija iz Like na ekonomski razvoj i transformaciju regije, Zbornik radova Fakulteta za vanjsku trgovinu, 151-156.
Bilen, M., Depopulacija Like – uzroci i posljedice, Geografski horizont, (1-2), 39-45.
Bilen, M. (1980.), Društveno-ekonomski razvoj čabarskog prostora, Monografija čabarskog kraja, (16).
Bilen, M. (1980.), Valorizacija položaja čabarskog prostora, Monografija čabarskog kraja, (6).
Bilen, M. (1980.), Klimatske karakteristike čabarskog prostora, Monografija čabarskog kraja, (7).
Bilen, M. (1981.), Neke hidrogeografske karakteristike i značenje rijeke Gacke, Geografski horizont, (3-4), 35-49.
Bilen, M. (1982.), Maslina i maslinovo ulje u svjetskoj i domaćoj proizvodnji i potrošnji, Geografski horizont, (3-4), 34-42.
Bilen, M. (1984.), Švicarska u međunarodnoj podjeli rada i njeno učešće u jugoslavenskoj vanjskoj trgovini, Geografski horizont, (1-2), 26-33.
Bilen, M. (1985.), Ekonomski odnosi Jugoslavije s arapskim zemljama, Geografski horizont, (1-4), 24-28.
Bilen, M. (1986.), Pamuk u svjetskoj i jugoslavenskoj proizvodnji i trgovini, Geografski horizont, (3-4), 14-19.
Bilen, M. (1987.), Vanjska trgovina Jugoslavije, Liber, 78-82.
Bilen, M. (1988.), Treba li u Jugoslaviji graditi male hidroelektrane?, Geografski horizont, (1-4), 22-25.
Bilen, M. (1989.), Analiza resursa, Acta Turistica, (1), 48-55.
Bilen, M. (1997.), Vanjska trgovina Hrvatske, Hrvatski almanah – Croatian Almanac, HINA, 12.
Bilen, M. (1998.), Novija obilježja vanjske trgovine Republike Hrvatske, Acta Geographica.
Bilen, M. (1998.), Prostorni aspekt distribucije turizma i turistički resursi u svijetu, Turizam.
Bilen, M. (2003.), Značaj pitkih voda u razvoju hrvatskog turizma, Acta Turistica¸(2).
(Pripremila: Z. U. B.)OSTALI IZVORI:
Leksikografski zavod Miroslav Krleža (2022.), Bilen, Miljenko. Hrvatska enciklopedija, mrežno izdanje, preuzeto 25. travnja 2022. s http://www.enciklopedija.hr/Natuknica.aspx?ID=7623
Golden marketing (1996.), Bilen Miljenko, u: Maletić, F., (ur.), Tko je tko u hrvatskom gospodarstvu, 36.
IRB (2022.) Hrvatska znanstvena bibliografija, preuzeto 25. travnja 2022. s https://www.bib.irb.hr/pregled/profil/19111
CITIRANJE:
Ekonomski fakultet - Zagreb (2022.), Leksikon Ekonomskog fakulteta – Zagreb: Miljenko Bilen, preuzeto [upisati datum preuzimanja] s https://sites.google.com/net.efzg.hr/lef/po%C4%8Detna/abecedarij/b/miljenko-bilen